Životinje dominiraju na kovanicama eura, a tu su i red prirode i umjetnosti.
Cipar tako na svojoj kovanici ima muflona, gdje mu je i stanište.
Francuzi između ostalog, imaju drvo kao simbol života, kontinuiteta i rasta.
Nijemci su odabrali orla kao simbol suverenosti, ali i brandenburška vrata, koja Nijemci smatraju simbolom podjela u hladnom ratu, ali i simbolom ujedinjenja.
Letonija se odlučila na portret letonske dame njihovog najpoznatijeg slikara, piše Dnevnik.hr.
Malta je odabrala malteški križ. Priča o njemu seže i do prvog križarskog rata 1099. godine, a simbol je časti i zaštite.
Slovaci su na svoj euro stavili dvorac u Bratislavi iz 15. vijeka, a sadašnji izgled duguju Mariji Tereziji.
Španjolci su izabrali Miguela de Cervantesa, jednog od najvećih španjolskih pisaca, poznatog po djelu Don Quijote.
Finci, ljubitelji prirode, na kovanicama imaju floru i faunu. Nisu se odlučili za ono po čemu su planetarno popularni – saunu i Djeda Mraza.
Zemlje Beneluksa biraju monarhe. Belgija – portret kralja Filipa, svog sadašnjeg kralja.
Holanđani su stavili profil kralja Willema Alexandera, koji je od majke 2013. preuzeo tron.
Luksemburg ima portret velikog vojvode Jeana koji već 22 godine vlada tom malom i bogatom državom.
Irska se odlučila za simbol keltske harfe, koja je i dio irskog grba, a važna je za kulturu te nacije, ali je svojataju i Škoti.
Estonija ima geografski prikaz Estonije. Procijenili su da je to najbolje za brendiranje te baltičke zemlje.
Andora, između ostalog, ima pirinejsku divokozu i zlatnog orla.
Austrijanci su odabrali osobu bez koje teško da bi muzika bila ista – Mocarta, ali tu se našao i runolist koji često planinari stavljaju na odjeću.
Grci su odabrali prikaz Evrope koju otima Zeus u obliku bika.
Talijani su se odlučili za poznati crtež Leonarda da Vincia, ali i rođenje Venerino Sandra Botticellia, jednog od najvažnijih ranorenesansnih slikara.
A Slovenci su odabrali portret pjesnika Franca Prešerna koji je sredinom 19. vijeka pozvao Slovence na samostalnost. Tu je i Triglav koji se nalazi i na slovenačkoj zastavi, lipicaneri koji su nastali u Sloveniji 1580. godine i bili sastavni dio dvora u Beču, a na kovanici slovenačkog eura našla se i roda.
Hrvatsku, u kojoj euro treba da bude uveden 1. januara 2023. godine, posljednjih dana potresa skandal u vezi sa dizajnom buduće kovanice od jednog eura, na kojoj se našla kuna.
Autor je magistar primijenjene umjetnosti Stjepan Pranjković, koji je u međuvremenu povukao svoj prijedlog, jer je kuna, kako se ispostavilo, preuzeta sa fotografije škotskog fotografa i to bez dozvole
