Može li dolar zadržati svoj status svjetske rezervne valute?

Američki dolar (USD) je već sto godina najvažnija i najtrgovanija valuta na svijetu. Po podacima Banke za međunarodna poravnanja (BIS), dolar sudjeluje sa 40-45% ukupne vrijednosti svih transakcija, a prati ga euro sa udjelom od 16 posto. Dolar čini i većinu deviznih rezervi država. Po službenim podacima Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), dolar čini čak 63% ukupnih svjetskih deviznih rezervi, euro 20%, a sve ostale valute, uključujući i kineski juan, zajedno čine 17% rezervi. Obujam svjetske trgovine u američkim dolarima je 6,6 bilijuna dolara, prenosi Bonitet.

Oko 60% svjetskog duga je u dolarima. Samo američki državni dug iznosio je više od 30.000 milijardi dolara i porastao je za 7.000 milijardi dolara od kraja 2019. godine.

No, bez obzira na sve, dolar i dalje opstaje na tržištu. Koristi se širom svijeta, pa je to i način financiranja američkog deficita. Kada bi u ovom trenutku prestala potreba za dolarom, Amerika bi se suočila sa viškom dolara na tržištu, bez pokrića i to bi urušilo njenu ekonomiju.

U prethodnom stoljeću, američki dolar je ulogu dominantne valute na međunarodnom financijskom tržištu dobio nakon potpisivanja Brettonwoodskog sporazuma iz 1944. godine. Sporazum je predvidio kako će upravo ova valuta biti univerzalno sredstvo razmjene i konvertibilnosti u zlato po unaprijed utvrđenoj fiksnoj cijeni za zlato po finoj unci. Uslijed povijesnih okolnosti i visoke stope inflacijeInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... tijekom 70-tih godina, SAD su izvršile devalvaciju nacionalne valute i 1971. godine su napustile sustav fiksnog pariteta dolar-zlato. SAD su to uradile kako bi podigle konkurentnost svoga gospodarstva i prešle na upotrebu fluktuirajućeg deviznog tečaja. Nakon ovih aktivnosti SAD i ostale zemlje potpisnice sporazuma (njih 44) također su napustile primjenu fiksnog deviznog tečaja i izvršile devalvaciju svojih nacionalnih valuta kako bi potakli izvozne aktivnosti i gospodarski rast.

Na ovaj način dolar je prestao biti vezan za zlato kao mjerilo vrijednosti i otvoren je put da se njegova vrijednost mjeri  drugim načinima.

Dolar će oslabiti, ali će biti i dalje svjetska rezervna valuta

Profesor Fakulteta za poslovne studije Vladimir Živanović podsjeća da je kriza 70-ih bila prva kriza američkog dolara kao dominantne svjetske valute, a izazvana je uslijed tri faktora ‒ porasta inflatornih tokova, rasta cijene zlata i devalvacije američkog dolara.

„U sadašnjem trenutku imamo kretanje globalnih makroekonomskih pokazatelja koji podsećaju na period 70-tih godina prošlog stoljeća. Većina zemalja svijeta bilježi povijesno visoke stope inflacije, a tijekom pandemije COVID-19 došlo je do povijesnog rasta vrijednosti zlata uslijed povećane tražnje individualnih i institucionalnih investitora i korištenja zlata kao tzv. safe haven imovine. Kao i 70-tih godina prošlog stoljeća kada je došlo do energetske krize, prisutan je rast cijena energenata što utječe na ubrzanje inflatorne spirale. Negativne tendencije će vjerojatno, zahtjevati devalvaciju određenih nacionalnih valuta“, podvlači Živanović.

On kaže da, bez obzira na negativne ekonomske tendencije, američki dolar će i dalje imati dominantnu ulogu na financijskom tržištu.

„Prijelaz na alternativne i nove rezervne valute nije lak, brz i jednostavan proces, uslijed visoke povezanosti međunarodnih financijskih i robnih tržišta, kao i utjecaja američkog dolara na visinu javnog duga većine zemalja, a posebno zemalja u razvoju koje su financirale deficite državnog budžeta uz podršku MMF-a i imaju denomirane iznose javnog duga u američkim dolarima“, ističe Živanović.

Po njegovoj ocijeni, ni najnoviji trendovi u svijetu, kao što je prebacivanje novca u kriptovalute i povećanje trgovinske razmjene Indije, Kine i Rusije u juanima, neće bitno utjecati na ulogu američkog dolara kao svjetske valute.

„Najnovije aktivnosti su geopolitičke prirode i predstavljaju aktivnosti pronalaženja alternativnih rešenja u izvanrendnim ekonomskim okolostima. Uslijed negativnih tendencija, nastalih recesijskim ekonomskim tendencijama može doći do pada vrijednosti američkog dolara, ali i pada drugih svjetskih valuta koje se nalaze u korpi valuta poznatih institucionalnim investitorima na međunarodnom financijskom tržištu“, ocjenjuje Živanović.

Ne treba isključiti mogućnost stvaranja trgovinskih blokova

Ovaj ekonomist, kaže, da se može očekivati da uslijed globalnog rasta inflatornih tijekova, rasta vrijednosti plemenitih metala, cijene svih energenata, međunarodno financijsko tržište pretrpi određene promijene.

„Kada je riječ o trgovinskoj razmjeni između Indije, Kine i Rusije u kineskim juanima možemo govoriti o stvaranju svojevrsnog trgovinskog bloka koji bi po veličini tržišta trebao predstavljati protutežu drugim globalnim tržištima. Na ovom novom tržištu nije nemoguće da kineski juan preuzme vodeću ulogu iz razloga što kineska ekonomija u ovom trenutku predstavlja jednu od najrazvijenijih svjetskih ekonomija sa najvećom stopom rasta bruto društvenog proizvoda.Trgovinska razmjena između Indije, Kine i Rusije je na nivou nacionalnih ekonomija i treba pratiti dalji razvoj ekonomsko-trgovinskih odnosa između ovih ekonomija. Obujam razmjene je potaknut uslijed globalnih negativnih makroekonomskih tendencija, ratnih dešavanja na prostoru Ukrajine i energetske krize“, objašnjava Živanović.

Kada je reč o prebacivanju novca u digitalne kriptovalute Živanović ističe da „nije siguran da je to u ovom trenutku realna opcija uslijed nedostatka regulatornih standarda za kriptovalute i nemogućnosti da centralne vlasti kontroliraju obujam  prometa“.

„Kriptovalute su, ipak, financijska imovina koju više koriste individualni, a rijetko institucionalni investitori, prije svega zbog izuzetno visoke volatilnosti“, ističe Živanović.

Još  je rano govoriti o, kako kaže, stvaranju paralelnog sustava za međunarodna plaćanja koji bi uključivao primjenu kineskog juana.

„Američki dolar će na srednji rok imati dominatnu ulogu na robnom i financijskom tržištu, a njegova uloga kao svjetske rezervne valute ovisit će od brzine izlaska međunarne ekonomije iz recesije i rješavanja problema povjesno visokih nivoa javnih dugova i stopa inflacije. Nakon fiskalne konsolidacije i devalvacije nacionalnih valuta potrebno je vidjeti koje će biti mjesto američkog dolara u odnosu na korpu valuta što će u mnogome uvjetovati i podršku i zainteresiranost individualnih i institucionalnih investitora na međunarodnom financijskom tržištu za američki dolar“, smatra profesor Živanović.

On navodi da trenutni status dolara, ne ugrožava svjetsku ekonomiju, već ima samo indirektne efekte. 

„Može imati značajan utjecaj na globalna kretanja jer su svi burzovni proizvodi denomirani u američkim dolarima. Pad vrijednosti dolara utječe na rast svih burzovnih proizvoda, koji imaju direktan uticaj na agregatni rast cijena poluproizvoda i finalnih proizvoda na nivou nacionalnih ekonomija što dovodi do rasta inflacije“, ističe on.

Još uvijek na svjetskoj pozornici

Ekonomist Slaviša Tasić mišljenja je, da je, još uvek rano govoriti da dolar silazi sa svjetske pozornice.

„Za sada dolar ne posustaje. Odavno se govori o konkurenciji, ali dolar stabilno čuva tržišni udio u svjetskim transakcijama, u kreditiranju i u deviznim rezervama zemalja. Juan za sada, ipak, nije uspio značajnije probiti. Sankcije Rusiji, uključujući zamrzavanje deviznih rezervi, svakako neće koristiti statusu ni dolara, ni eura. Ove države, njihovi financijski sustavi i valute su svoju reputaciju izgradile na stabilnosti i povjerenju, a sada je jedan dio povjerenja izgubljen ‒ bez obzira smatrate li te sankcije opravdanim ili ne“, navodi Tasić.

Tasić kaže i da Kina ne uživa međunarodno povjerenje, pa je to prepreka za jačanje juana.

„Ne bih rekao da uživa veće povjerenje zapadnih zemalja,  imate jednopartijsku diktaturu i vlast je ćudljiva“, naglašava.

Na pitanje, u kakvom je položaju Peking ako, u vrijednosnim papirima drži 3.000 milijardi američkog duga, on kaže da je odgovor poznat .

„Kada Kina drži američke obvezniceObveznica (engl. bond), ili zadužnica (obligacija), dužni..., njoj je u interesu da Amerika bude ‘zdrava’ i to uredno otplati. Rusija je prethodnih godina smanjila udio američkih obveznica i dolara u svojim deviznim rezervama, ali povećala udio eura. Kina će se, poslije ovih događaja, također možda odlučiti ddiversificirati svoje rezerve. S druge strane, Kina je malo sigurnija da neće biti pod većim sankcijama jer je ona mnogo veće gospodarstvo. Sankcioniranje Kine bi cijeli svijet skupo platio“, ističe Tasić.

I digitalnim valutama, kao i naš prethodni sugovornik, ne daje neku prednost u budućnosti.

„BitcoinBitcoin je decentralizirana, distribuirana, anonimna platna ... ima velikih problema jer nije anoniman, niti su transakcije praktične. Možda će se na kraju plemeniti metali, zlato i drugi, ispostaviti kao najsigurnija opcija i imati veću ulogu u diversifikaciji portfelja pojedinaca, kompanija i država“, mišljenja je Tasić.

Ovakav status dolara, po njemu ne ugrožava svjetsku ekonomiju.

„Dolar kao čvrsta valuta od povjerenja olakšava financijske tijekove i zato je popularan. Svjetsko gospodarstvo ga je izabralo. Taj status dolara daje dodatnu političku moć Americi. Zbog dominacije dolara, američki financijski sustav je bitan za sve banke i kompanije širom svijeta. Svima su u nekom trenutku potrebni dolari da bi sudjelovali u međunarodnim tokovima. Ako američka država zabrani svojim bankama da rade s vama, vi ne možete doći do dolara i isključeni ste iz financijskih tijekova. Ako se i eurozona pridruži sankcijama, problem se duplicira“, ocjenjuje Tasić.

Upozorenja iz svijeta

Sa druge strane, iz svijeta stižu upozorenja. Zamjenica generalnog direktora MMF-a Gita Gopinath, izjavila je da sankcije bez presedana uvedene Rusiji, prijete umanjenju dominacije dolara u svjetskoj trgovini i dovođenju do fragmentiranja međunarodnog monetarnog sustava. Ona nije isključila mogućnost da dođe do pojave malih valutnih blokova. Na slične trendove ukazali su i stručnjaci Goldman Sachsa koji su upozorili svoje velike investitore da ozbiljno shvate rizike u poslovanju sa američkom valutom.

Moskva se isto trudi uzdrmati finacijski poredak, pa je nedavno tražila da joj se plin plaća u rubljama, ali ovaj pokušaj bio je neuspješan. Centralna banka Rusije vezala je vrijednost rublje za zlato i vratila se zlatnom standardu poslije više od stoljeća. Analitičari tvrde da je ovo pokušaj da se dolarski sustav uzdrma i zamijeni multivalutnim, ali to je još uvijek daleko od realnosti, prije svega zbog toga što je udio Rusije u svjetskoj trgovini vrlo mali.

Upumpavanje ogromnih količina novca kroz programe kvantitativnog olakšavanja, uz politiku niskih kamatnih stopa, dovodi do poremećaja u gospodarskom sustavu na uštrb njegove produktivnosti, čime on postaje sve manje konkurentan. Tiskanje novca ne pokriva produktivnost i proizvodnju dobara i dovodi do inflacije. Nedavno podizanje referentne kamatne stopeKamate su trošak, odnosno cijena koju plaćate za pozajmlji... FED-a moguća je najava zaokreta ovog negativnog trenda. Zdravo gospodarstvo i zdrav novac proizlaze iz rezultata rada, produktivnosti i izvoza, a ne zaduživanjem i financijskim špekulacijama koje mogu donijeti ograničene efekte. Bez obzira jesu li u Americi toga svjesni ili ne, dolazi vrijeme kada će primat preuzeti preispitivanje činjenica o potencijalnoj opasnosti od ovog balona i to u svjetskim okvirima.