Europska središnja banka ECB brzo je povisila kamatne stope kako bi uhvatila korak u borbi protiv inflacijeInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre.... Međutim, teže joj je poništiti godine masovne kupnje aktiveU Bilanci stanja poduzeća, aktiva (eng. assets) predstavlja.... Kako kreatori politike mogu ukloniti višak likvidnosti bez stvaranja još većih problema?
Sada je općepriznato da je većina središnjih banaka podcijenila prijetnju inflacije kada su ustrajale s iznimno niskim kamatnim stopamaKamate su trošak, odnosno cijena koju plaćate za pozajmlji... i masovnom kupnjom aktive tijekom 2021. i 2022. Na sreću, kada su konačno promijenile kurs, pokazale su izuzetnu odlučnost. Europska središnja Banka podigla je kamatne stope za 375 baznih bodova u manje od godinu dana. Američka središnja banka podiže svoju referentnu stopu za 500 baznih bodova.
Ali preokrenuti politiku masovne kupnje aktive, odnosno konkretno, obveznica pokazalo se težim. Desetljeće kvantitativnog popuštanjaKvantitativno popuštanje (eng. Quantitative Easing), često... (QE) značajno je proširilo bilancu ECB-a i stvorilo višak likvidnosti. To je ostavilo kreatore politike u zamci iz koje se bore izvući.
Vrhunac vrijednosti bilance ECB u 2022.
Veličina bilance ECB-a dosegla je vrhunac od gotovo 9 bilijuna eura (9,6 bilijuna dolara) 2022. Tada je obujam kupnje obveznica iznosio oko 56% BDP-a eurozone. Iako je okončana neto kupnja vrijednosnih papira u srpnju 2022. i iako su rezovi subvencija koje su banke mogle zaraditi na ciljanim dugoročnim operacijama refinanciranja (TLTRO) doveli do toga da otplaćuju velike iznose, višak likvidnosti u bankovnom sustavu još uvijek iznosi oko 4 milijarde eura.
Istina, ECB je u ožujku počeo smanjivati ono što je reinvestirao od vrijednosnih papira koji dospijevaju za 15 milijardi eura mjesečno. Nakon sastanka upravnog vijeća 4. svibnja, ECB očekuje smanjenje svoje bilance za 25 milijardi eura mjesečno od srpnja 2023. nadalje.
Međutim, s obzirom na opseg obveznica ECB-a, njegov pristup kvantitativnom pooštravanjuKvantitativno pooštravanje (QT) odnosi se na monetarne poli... (QT) čini se posve homeopatskim. Po trenutnoj stopi, dovođenje programa kupnje imovine na nulu trajat će otprilike 15 godina. I to čak ne uzima u obzir činjenicu da ECB nastavlja reinvestirati svu dospjelu imovinu kupljenu u sklopu Programa kupnje za hitne slučajeve pandemije.
Odnos politike kamatnih stopa i poslovanja s vrijednosnim papirima
Ovo nameće temeljno pitanje o odnosu između politike kamatnih stopa ECB-a i njezinih transakcija vrijednosnim papirima. Kada se radi o smanjenju kamatnih stopa kako bi se potaknula agregatna potražnja, nulta granica djeluje kao donja granica.
Ako kamatne stope padnu u negativno područje, postaje ekonomski privlačno povući bankovne depozite i zamijeniti ih za gotovinu. Nasuprot tome, ne postoji ograničenje za koliko se kamatne stope mogu povisiti. Kao što je pokazala prošla godina kreiranja monetarne politike, referentna stopa ponovno je postala primarni instrument središnjih banaka.
Ali kakvu ulogu imaju kupnja i prodaja obveznica u ovom novom kontekstu? Dok bi dodatna neto kupnja vrijednosnih papira bila kontraproduktivna u borbi protiv inflacije, neto prodaja vrijednosnih papira smanjila bi višak likvidnosti poslovnih banaka. Isto vrijedi i za smanjenje posebnih mjera kao što su TLTRO. Povezano povećanje troškova refinanciranja banke pojačat će antiinflacijski učinak povećanja kamatnih stopa.
Zbog izravnog učinka QT-a na likvidnost banaka, vrijeme i opseg napora ECB-a da ublaži svoju bilancu mora uzeti u obzir uvjete na financijskom tržištu. Postoji određena asimetrija između QE i QT, jer su se banke možda navikle na visoku poziciju likvidnosti nakon duljeg razdoblja prodaje velikih količina vrijednosnih papira središnjoj banci. Štoviše, pri razmatranju koliko smanjiti višak likvidnosti, ECB će morati uzeti u obzir sve promjene u regulatornom okruženju.
Ali takva razmatranja nisu argument protiv brzog smanjenja neto vrijednosnih papira kada se QT primjenjuje s početne točke izuzetno visokog viška likvidnosti, jer se moraju uzeti u obzir i fiskalne politike.
Fiskalni poticaji
Masovni fiskalni poticaji koji su uvedeni za stabilizaciju gospodarstva eurozone tijekom pandemije, a potom i tijekom prošlogodišnje energetske krize, uvelike su se oslanjali na kupnju obveznica središnje banke. QE je uvelike eliminirao rizik da bi financiranje visokih javnih deficita dovelo do značajnog rasta kamatnih stopa.
Oklijevanje ECB-a oko provođenja snažne QT politike stoga potiče očekivanja da će fiskalne politike i dalje biti ekspanzivne. To će u konačnici produljiti razdoblje previsoke inflacije. Svjedoci smo slučaja fiskalne dominacije.
Ali ako ECB zadrži goleme iznose obveznica u svom portfelju, bit će manje prostora za monetarnu politiku u sljedećoj krizi. Kakav bi učinak imao još jedan veliki val kupnje obveznica ako središnja banka krene sa svoje trenutne napuhane pozicije? Slobodno se može reći da slika ne bi bila lijepa.
Središnje banke moraju se izvući iz ove situacije radi vlastite neovisnosti i vjerodostojnosti. U slučaju ECB-a, problem je pogoršan činjenicom da je masovna kupnje obveznica kamatne stope za obvezniceObveznica (engl. bond), ili zadužnica (obligacija), dužni... koje izdaju visoko zadužene države članice držala niskima. Time se smanjivao pritisak na te vlade da konsolidiraju svoje javne proračune.
Uspostavljanje prave ravnoteže između politika kamatnih stopa i QT-a neće biti lako. No, kao vodič za donošenje odluka, središnje banke trebale bi ostati usredotočene na svoj primarni mandat održavanja stabilnosti cijena. To će biti najbolji način da se odbije rastuća prijetnja njihovoj neovisnosti.
Izvor: project-syndicate
