NLB Grupa ostvarila je 412 milijuna eura neto dobiti u prvih devet mjeseci 2026., a njezin predsjednik uprave Blaž Brodnjak govorio je o mogućnostima daljnjeg širenja u Federaciji BiH. Na konferenciji s analitičarima 5. studenoga nije otkrio razmatra li banka konkretno preuzimanje niti kada bi mogla objaviti novu transakciju.
Brodnjak je tijekom konferencije s analitičarima Federaciju BiH i Albaniju izdvojio kao tržišta na kojima NLB traži nove prilike za širenje. Mogućnosti širenja u Hrvatskoj zasad su ograničene nakon neuspjelog pokušaja preuzimanja Addiko Grupe.
Zašto NLB traži prilike u Federaciji BiH?
NLB već posluje u oba entiteta kroz NLB Banku Sarajevo i NLB Banku Banja Luka, ali njegov tržišni položaj znatno se razlikuje.
Prema službenom devetomjesečnom izvješću NLB Grupe, NLB Banka Sarajevo ima tržišni udio od 6,1 posto prema imovini u Federaciji BiH. NLB Banka Banja Luka na tržištu Republike Srpske ima udio od 21,5 posto. Riječ je o pokazateljima za dva odvojena bankarska tržišta.
Ta razlika daje dodatni kontekst Brodnjakovoj izjavi. Eventualno preuzimanje banke u Federaciji BiH moglo bi povećati tržišni udio NLB-a na području na kojem je njegova sadašnja prisutnost manja. To je moguća poslovna logika širenja, a ne razlog koji je Brodnjak izričito naveo.
Na pitanje analitičara Mladena Dodiga iz Erstea koliko je NLB blizu objave nove transakcije u BiH ili Albaniji, Brodnjak nije iznio vremenski okvir. Odgovorio je da će banka objaviti informacije kada to bude primjereno, ako do transakcije uopće dođe.
NLB je prethodno pokušao preuzeti Addiko Grupu, ali transakcija nije uspjela. O promjenama regionalnih planova nakon tog pokušaja ranije je pisala Financa.ba.
Brodnjak je na konferenciji odbacio mogućnost da NLB od Raiffeisena preuzme pojedine dijelove Addikova poslovanja. Objasnio je da je banka kapital već usmjerila prema drugim prilikama.
Banke u BiH ostvarile 39,2 milijuna eura dobiti
NLB Banka Banja Luka i NLB Banka Sarajevo ostvarile su ukupno 39,2 milijuna eura neto dobiti u prvih devet mjeseci 2026. Riječ je o zbroju njihovih pojedinačnih rezultata prikazanih u izvješću Grupe, a ne o zasebnom konsolidiranom rezultatu poslovanja u BiH.
NLB Banka Banja Luka ostvarila je 25,5 milijuna eura dobiti, prema 22,3 milijuna eura godinu ranije. Rast iznosi približno 14 posto.
NLB Banka Sarajevo ostvarila je 13,7 milijuna eura dobiti, nešto manje od prošlogodišnjih 13,9 milijuna eura.
Razlika je vidljiva i u profitabilnosti. Neto kamatna marža banke u Banjoj Luci iznosila je 3,31 posto, a sarajevske banke 2,70 posto. Povrat na kapital bio je 19,3 posto u Banjoj Luci i 13,8 posto u Sarajevu.
Sarajevska banka ipak je imala niži omjer troškova i prihoda, 40,6 posto prema 42 posto u Banjoj Luci. Veća dobit banjolučke banke zato se ne može jednostavno izjednačiti s većom operativnom učinkovitošću prema svim pokazateljima.
Obje banke povećale su kreditiranje. U Banjoj Luci bruto krediti porasli su 14 posto na godišnjoj razini, uz rast kredita stanovništvu od 19 posto. NLB Banka Sarajevo zabilježila je rast kredita poduzećima od 12 posto.
Ukupna imovina NLB Banke Banja Luka krajem rujna iznosila je 1,45 milijardi eura, a NLB Banke Sarajevo 1,24 milijarde eura.
Rezerviranja gotovo poništila rast rezultata prije rezerviranja
Prema službenoj objavi NLB Grupe od 5. studenoga, neto dobit u trećem tromjesečju iznosila je 159,6 milijuna eura, gotovo 20 posto više nego u prethodnom tromjesečju.
U prvih devet mjeseci neto kamatni prihodi povećani su na 749,3 milijuna eura, dok su neto nekamatni prihodi dosegnuli 278,9 milijuna eura. Neto prihodi od naknada i provizija porasli su približno deset posto, na 274,4 milijuna eura.
Ukupni operativni prihodi iznosili su 1,03 milijarde eura, uz godišnji rast od sedam posto. Operativni troškovi povećani su četiri posto, na 461,6 milijuna eura. Nakon zasebno iskazanog poreza na bilančnu sumu od 27,1 milijun eura, rezultat prije umanjenja vrijednosti i rezerviranja dosegnuo je 539,5 milijuna eura.
Međutim, povećana rezerviranja gotovo su poništila poboljšanje tog rezultata.
Rezultat prije rezerviranja porastao je za 44,7 milijuna eura, dok su ukupna umanjenja vrijednosti i rezerviranja povećana za 39,4 milijuna eura. Neto dobit Grupe zato je porasla samo sa 406 na 412 milijuna eura.
Uprava očekuje veće troškove kreditnog rizika
Ukupna umanjenja vrijednosti i rezerviranja u prvih devet mjeseci iznosila su 52,9 milijuna eura, prema 13,5 milijuna eura godinu ranije.
Od toga se 41,5 milijuna eura odnosilo na neto umanjenja vrijednosti i rezerviranja za kreditni rizik. Taj je trošak u trećem tromjesečju bio manji nego u drugom, iako je na devetomjesečnoj razini znatno povećan.
Udio neprihodujućih kredita krajem rujna iznosio je dva posto, prema 1,7 posto godinu ranije. Anualizirani trošak kreditnog rizika dosegnuo je 28 baznih bodova.
Član uprave zadužen za rizike Andreas Burkhardt tijekom konferencije upozorio je da bi pojedine korporativne kreditne izloženosti u Sloveniji tijekom četvrtog tromjesečja mogle prijeći iz kategorije Stage 2 u Stage 3.
Takva promjena prema računovodstvenom standardu IFRS 9 označava prelazak u kategoriju kreditno umanjene financijske imovine. Ne znači automatski da je cjelokupan iznos kredita izgubljen.
Prema devetomjesečnom izvješću, uprava očekuje da će godišnji trošak kreditnog rizika ostati između 30 i 50 baznih bodova, ali sada predviđa rezultat bliže gornjoj granici raspona.
Dodatni troškovi povezani su sa sudskim postupcima u Sloveniji zbog kredita u švicarskim francima. Prema Burkhardtovu objašnjenju na konferenciji, nepovoljne sudske odluke već su izazvale financijski učinak u donjem dijelu dvoznamenkastog milijunskog raspona tijekom trećeg tromjesečja. Sličan učinak moguć je i u posljednjem tromjesečju.
Riječ je o pravnim rizicima koje treba razlikovati od umanjenja vrijednosti kreditnog portfelja.
Kreditiranje raste brže od depozita
Bruto krediti klijentima NLB Grupe krajem rujna iznosili su 20,46 milijardi eura, deset posto više nego godinu ranije.
Depoziti klijenata povećani su sedam posto, na 25,4 milijarde eura. Omjer kredita i depozita dosegnuo je 78,9 posto, prema 77,1 posto godinu ranije.
Prosječna neto kamatna marža Grupe u prvih devet mjeseci iznosila je 3,26 posto, prema 3,34 posto godinu ranije. Tijekom trećeg tromjesečja porasla je na 3,36 posto.
Rast kreditiranja pridonio je povećanju kamatnih prihoda, ali je na pojedinim regionalnim tržištima dio tog učinka neutraliziran višim troškovima financiranja.
Koliko prostora NLB ima za nova preuzimanja?
NLB je krajem rujna imao stopu redovnog osnovnog kapitala CET1 od 14,4 posto i ukupni kapitalni omjer od 18,8 posto. Oba pokazatelja bila su iznad primjenjivih regulatornih zahtjeva.
U listopadu je Grupa izdala 400 milijuna eura podređenih Tier 2 obveznica. Uprava razmatra i mogućnost izdavanja dodatnih AT1 instrumenata radi jačanja kapitalne pozicije.
NLB je predstavio i procjenu kapaciteta za potencijalne akvizicije koje bi donijele do četiri milijarde eura dodatne rizikom ponderirane imovine, uz odgovarajuće kapitalne mjere.
Taj iznos ne predstavlja novac raspoloživ za kupnju banaka. Riječ je o procijenjenom kapacitetu za preuzimanje dodatne rizikom ponderirane imovine, koji ovisi o kapitalnoj strukturi Grupe.
Brodnjak je tijekom konferencije objasnio da sadašnja vlasnička struktura ograničava mogućnosti NLB-a za izdavanje novih redovnih dionica. Veća izdanja mogla bi zahtijevati promjene povezane s vlasničkim položajem Republike Slovenije, koja drži 25 posto plus jednu dionicu.
NLB nastavlja preuzimanje DBS-a i priprema novu dividendu
NLB je u rujnu potpisao ugovore za stjecanje više od 55 posto glasačkih prava u slovenskoj Deželnoj banci Slovenije (DBS).
DBS je krajem 2025. imao 1,6 milijardi eura imovine i tržišni udio od 2,8 posto. Završetak transakcije očekuje se u drugoj polovici 2027., nakon dobivanja potrebnih regulatornih odobrenja.
Istodobno, NLB je predložio dodatnu isplatu dividendeDividenda je dio dobiti dioničkom društvu koji se isplaću... od 138,4 milijuna eura, odnosno 6,92 eura bruto po dionici. O prijedlogu će dioničari odlučivati na skupštini zakazanoj za 14. prosinca.
Ako prijedlog bude prihvaćen, ukupne dividende isplaćene tijekom 2026. iznosit će 276,8 milijuna eura.
Uprava je nakon devet mjeseci povećala očekivanja ponavljajućih prihoda za 2026. na više od 1,35 milijardi eura. Omjer troškova i prihoda trebao bi iznositi oko 46 posto, uz očekivani povrat na materijalni kapital od približno 14 posto.
Autor: Financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
