NLB je izgubio bitku za Addiko, a s njom i jednu od rijetkih prilika za povratak na hrvatsko bankarsko tržište. No najveća slovenska bankarska grupa nema problem s rastom. Ima pitanje gdje dalje rasti. Odgovor se sada sve jasnije pomiče prema Sloveniji i zapadnom Balkanu.
Brojke na prvi pogled ne izgledaju idealno. NLB Grupa u prvoj je polovici godine ostvarila 252,4 milijuna eura neto dobiti, osam posto manje nego godinu ranije. Samo u drugom tromjesečju dobit nakon oporezivanja dosegnula je 133,1 milijun eura.
Ipak, ispod pada dobiti slika je znatno bolja.
Neto kamatni prihodi porasli su pet posto, prihodi od naknada i provizija deset posto, a kreditni portfelj u matičnoj regiji 12 posto u odnosu na godinu ranije. Na konačni rezultat više su utjecala veća umanjenja vrijednosti i rezervacije nego slabljenje osnovnog poslovanja.
NLB, dakle, ne traži novi smjer zato što mora. Traži ga zato što mu je jedan od važnijih puteva širenja upravo zatvoren.
Addiko je NLB-u trebao otvoriti vrata Hrvatske
Višemjesečna bitka za Addiko završila je pobjedom Raiffeisen Bank Internationala. NLB je pritom bio spreman ponuditi 37 eura po dionici, znatno više od konkurenta.
Za budućnost grupe važnije je ono što dolazi poslije.
Addiko je NLB-u donosio nešto što organskim rastom teško može postići: bankarski ulazak u Hrvatsku, jednu od najvećih praznina na njegovoj regionalnoj karti.
NLB danas ima banke u Sloveniji, Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i na Kosovu. U Hrvatskoj posluje kroz leasingLeasing (engl. lease), je relativno suvremena metoda financi..., ali nema banku.
Nakon Addika ni taj se položaj neće skoro promijeniti.
Hrvatska je i dalje izvan dosega
Kako prenosi Poslovni dnevnik, predsjednik Uprave NLB-a Blaž Brodnjak nakon objave rezultata bio je prilično jasan: u srednjoročnom razdoblju vrata hrvatskog tržišta čine se zatvorenima.
U pozadini je desetljećima star spor povezan s deviznom štednjomU ponudama kreditnih institucija postoje različiti oblici i... nekadašnje Ljubljanske banke. Bez političkog dogovora Slovenije i Hrvatske Brodnjak očito ne očekuje veći pomak.
To mijenja geografiju NLB-ovih ambicija.
Ako Hrvatska nije realna opcija, kapital i upravljačka pozornost mogu se usmjeriti tamo gdje grupa već ima snažne pozicije i gdje vidi prostor za daljnji rast.
A to je prije svega zapadni Balkan.
Albanija postaje sve logičniji potez
Jedna država pritom posebno nedostaje na NLB-ovoj karti.
Albanija je posljednje tržište zapadnog Balkana na kojem grupa nema banku.
Brodnjak je interes za ulazak u Albaniju spominjao i ranije. Nakon neuspjeha s Addikom ta mogućnost postaje još zanimljivija.
NLB si pritom može priuštiti čekanje. Rast kredita i prihoda pokazuje da nije prisiljen kupovati banku samo kako bi povećavao poslovanje. Ako se pojavi dobra prilika za preuzimanje, može reagirati. Ako je nema, može nastaviti organski rasti.
To je važna razlika.
BiH dobiva još veću važnost u planovima NLB-a
Promjena prioriteta posebno je zanimljiva iz perspektive Bosne i Hercegovine.
NLB ovdje već posluje kroz dvije banke, u Sarajevu i Banjoj Luci, a Sarajevo je ove godine izabrao i za svoj Dan investitora. Uprava zapadni Balkan ne promatra kao sporedno područje širenja, nego kao svoju matičnu regiju.
Zato poraz u borbi za Addiko ne znači kraj NLB-ovih ambicija.
Naprotiv.
NLB nije odustao od rasta. Promijenila se karta na kojoj će ga tražiti.
Hrvatska ostaje veliko, ali teško dostupno tržište. Albanija može popuniti posljednju veliku prazninu u regionalnoj mreži. A postojeća tržišta, uključujući BiH, dobivaju još veću važnost.
Nakon Addika pitanje za NLB zato više nije kako pod svaku cijenu pronaći put prema Hrvatskoj. Pitanje je koliko još može narasti na zapadnom Balkanu, tržištu koje već poznaje bolje od većine europskih konkurenata.
