Već neko vrijeme u medijima nas političari i makroekonomski stručnjaci upozoravaju da nam slijedi recesija na svjetskoj razini, te da nas čeka „teška zima“ Analizirat ćemo kako će se navedeno odraziti na naše živote, kako ćemo znati da nam je ekonomija „upala u recesiju“, a kada opet možemo očekivati prelazak u trend ekspanzije.
Što je recesija?
RecesijaRecesija (engl. recession) predstavlja povremena usporavanja... je značajno opadanje ekonomskih aktivnosti tijekom određenog dužeg vremenskog perioda, obično preko šest mjeseci. Tijekom recesije, bruto domaći proizvod (BDP) se smanjuje, što u praksi znači da raste nezaposlenost, opća potrošnja je manja jer su potrošači skloniji štednjiU ponudama kreditnih institucija postoje različiti oblici i..., te su spremni trošiti samo na osnovne životne potrepštine, a izbjegavaju luksuz. Navedeno vrši pritisak na poslovne modele koji se oslanjaju isključivo na prihode od potrošača. Rezultat svega je pad ekonomske aktivnosti, a rezultira se padom profitabilnosti kompanija, što direktno ima utjecaj na optimizaciju troškova, smanjeno investiranje, što uzrokuje smanjenu potrebu za radnom snagom.
Što su uzroci recesije?
U ovom trenutku pet nezavisnih problema pritišće svjetsku ekonomiju, što će neminovno rezultirati padom ekonomske aktivnosti. Definitivno, ukrajinski rat izazvan od strane Rusije znatno je doprinio nestabilnosti prije svega u Europi, ali i u ostatku svijeta. Direktna posljedica rata je energetska kriza, gdje smo prisiljeni okrenuti se alternativnim izvorima. Kako se ništa ne može izmijeniti preko noći, tranzicija će ostaviti značajnu posljedicu na gospodarstvo jer trenutno alternativni izvori imaju znatno veću cijenu.
Kao posljedicu, pandemija COVID-19 ostavila nam je poremećene opskrbne lance, što je mnoge industrije dovelo u situaciju da su bile primorane povisiti cijene vlastitih proizvoda. Do sviju je doprla informacija da su se cijene dopremanja kontejnera udeseterostručile, da proizvođači automobila nisu u stanju zadovoljiti tržište s proizvedenim modelima zbog nedostatka računalnih čipova, te da su se cijene metala poput aluminija i bakra uvećale za nekoliko puta. Ne treba zaboraviti da je i nedostatak radne snage doprinio poremećaju, te je sve teže naći radnike u lukama, posadu za brodove, ali i vozače kamiona.
Četvrti uzrok recesije, je inflacijaInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... koja je rezultat dešavanja u svijetu od posljednje recesije. Nakon financijske krize 2008. godine fiskalne i monetarne politika su išle u smjeru kreiranja viška novca i niskih kamatnih stopa, te se taj trend protegao sve do pandemije Covid 19. U samoj pandemiji se generirao dodatni novac u vidu stimulacija za gospodarstvu i stanovništvu. Obzirom da se stvorila količina novca koja je rezultirala inflacijom, centralne banke su odlučile s ciljem rasta vrijednosti novca povećavaju kamatne stopeKamate su trošak, odnosno cijena koju plaćate za pozajmlji... kako bi se usporila potrošnja.
I posljednji veći uzrok recesije je nestašica hrane. Kako je pisao Economist, Rusija i Ukrajina proizvode 28 posto pšenice kojom se globalno trguje, 29 posto ječma, 15 posto kukuruza i 75 posto suncokretovog ulja. Nažalost rat je izmijenio opskrbne lance, a kratkoročni efekt je nedostatak hrane u opskrbnim lancima. Smatra se da otprilike 25 milijuna tona kukuruza i pšenice, što je jednako godišnjoj potrošnji svih najnerazvijenijih ekonomija svijeta, trenutno stoji zarobljeno u Ukrajini jer je Rusija blokirala crnomorske luke.
Kako će spomenuti efekti utjecati na gospodarstvo Bosne i Hercegovine
Gospodarstvo Bosne i Hercegovine je usko vezano za makroekonomska dešavanja u cijeloj regiji Balkana, ali i Europske Unije. Često se voli reći da se zemlje zapadnog Balkana prehlade, kada netko u EU kihne. Što to zaista u praksi znači – kao što svi znamo u nekoliko navrata u posljednjih trideset godina različite generacije stanovnika su zbog različitih razloga i motiva emigrirale u zemlje EU, te ostatak sjeverne Europe. Kako je dio obitelji ostao u Bosni i Hercegovini, priljevi od emigracije su poprilično značajni. Čim se problemi jave u Europi iznosi priljeva u Bosnu i Hercegovinu se također smanje, što direktno utječe na potrošačku moć stanovnika Bosne i Hercegovine.
Dobra vijest je da je gospodarstvo Bosne i Hercegovine trgovinski orijentirano ka izvozu Europsku Uniju. Trend se u posljednjem desetljeću iz godine u godinu poboljšavao, obzirom da je BiH poprilično cestovno dobro povezana s zapadnom i sjevernom Europom, a cijena energenata i radne snage je dosta niža. U recesiji se potražnja smanji, sama ekonomska aktivnost je manja, te će i izvoz biti manji, te će se i priljev novca u Bosnu i Hercegovinu smanjiti.
Koje su posljedice recesije na gospodarstvo Bosne i Hercegovine
Dakle, recesija je obično posljedica određene ekonomske, ili vjerojatnije šire društvene krize. Koja događanja su utjecala na nadolazeću recesiju smo identificirali. Konkretno, doći će do pada ekonomskih aktivnosti što se najbolje kvantificira kroz pad vrijednosti BDP-a. Sve ovo je sastavni dio gospodarskog ciklusa, te je čini normalnom, i očekivanom, manje predvidljivom ekonomskom pojavom. Izvoz će biti manji, priljevi iz inozemstva manji, što će uzrokovati i manju količinu novca dostupnog za potrošnju.
Konkretno, za građane Bosne i Hercegovine navedeno će značiti da će standard sporije rasti, te će se manje novca trošiti na investicije, luksuz i stvari koje nisu neophodne za svakodnevni život. Značiti će pad potražnje za nekretninama, automobilima i ostalim luksuzima, što bi trebalo usporiti rast vrijednosti navedenih. U ovakvim ekonomskim uvjetima najčešće su najogađeniji oni najsiromašniji građani, a svi smo svjesni da takvih u Bosni i Hercegovini ima, te će za njih ova recesija biti poprilično izazovna i iz egzistencijskih razloga. Iako nam država sa socijalne strane nije u rangu Sjeverne Europe, teško će biti očekivati da se zadrže na postojećoj razini, te se nažalost može očekivati i da egzistencija socijalno najugroženije skupine stanovnika bude na rubu.
Nezahvalno je procjenjivati koliko će recesija trajati, ali nam dosadašnja iskustva govore da se ekonomski trend okrene nakon dvanaest mjeseci, što je realno očekivati i u ovom slučaju, a u nekim najgorim scenarijima se razvuče i do osamnaest mjeseci.
Umjesto zaključka, treba reći da je recesija dio ekonomskog ciklusa i gotovo ju je nemoguće izbjeći svakih petnaest godina. Dosadašnje iskustvo je pokazalo da su najčešće drukčiji faktori uzrokovali recesiju, te je i prevencija zahtjevnija – jer nema unificiranog obrasca ponašanja da bi se suzbila. Kako bi recesiju preživjeli bez posljedica potrebno se adekvatno pripremiti (stvoriti zalihe likvidnih sredstava, ne računati na prihode i zaradu iz vremena ekspanzije), prilikom samog trajanja voditi računa o očuvanju poslovnog modela, te razmišljati kako na što optimalniji način iskoristiti vrijeme nakon stagnacije, kako bi nastavili tamo gdje smo stali prije ulaska u recesiju.
