Posljednjih nekoliko godina broj ljudi koji “rudare” kriptovalute se višestruko povećao. U Srbiji ih ima na desetke tisuća – prenosi bankar.me
Tamna strana virtualnog novčića prijetnja je energetskoj stabilnosti. Iako se cjelokupno poslovanje odvija online, digitalni novac ima negativan utjecaj na realno životno okruženje. Jako računalo, puno struje i internet – te tri stvari su potrebne da bi se “iskopao” bitcoin, odnosno digitalno zlato. Milijuni, popularno nazvanih “rudara”, traže kriptovalute diljem svijeta. Svake godine troše struju kao cijela Argentina.
“Sada je Amerika prilično uvjerljivo najjača ovdje, slijede Kazahstan i Rusija, a potom i mnoge druge zemlje. Konkretno, Europa nije prejaka jer je u mnogim europskim zemljama struja prilično skupa, a struja je praktički glavni trošak i rudarenje je češće u zemljama u kojima je cijena struje niža i gdje jednostavno ima dovoljno energije“, rekao je Aleksandar Matanović, osnivač i suvlasnik online servisa za kupnju i prodaju bitcoinaBitcoin je decentralizirana, distribuirana, anonimna platna ... ECD. Strojevi koji rade 24 sata na iskopavanju digitalnog novca uglavnom se koriste samo u te svrhe. Tehnologija brzo napreduje, pa se računala često mijenjaju. Često završe kao elektronički otpad.
Gdje završe računala s kojima se “rudare” bitcoini?
“Kad završe svoj život kao rudari, ne mogu se koristiti ni za što drugo, mogu se rastaviti i reciklirati, ali kao gotov stroj ne mogu se koristiti ni za što drugo”, dodaje Matanović. Ova računala se pokreću električnom energijom koja se obično dobiva izgaranjem ugljena, što povećava onečišćenje zraka. Analize pokazuju da zbog rudarenja kriptovaluta toliko ugljičnog dioksida završi u atmosferi da bi se oko planeta trebalo posaditi najmanje 300 milijuna stabala godišnje kako bi se te štetne posljedice neutralizirale.
“Recimo relativno, jedna operacija kopanja kriptovalute, koja zarađuje otprilike dvije prosječne plaće u Srbiji, troši energiju kao 20 stanova u Beogradu za grijanje u jednom mjesecu. To su oportunitetni troškovi – želimo li energiju iskoristiti u nekim proizvodnim djelatnostima, ili želimo njome nešto zaraditi za sebe, a da ne stvaramo nikakvu stvarnu vrijednost”, ističe Ljubiša Mijačić, stručnjak za ekološke resurse. Zbog ogromne potrošnje energije i drugih negativnih učinaka, nekoliko zemalja, uključujući Kinu – donedavno središte rudarstva, zabranilo je ovu aktivnost i korištenje digitalnih valuta.
