Zakon o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba je reformski zakon koji nije mijenjan od donošenja, a donesen je na intervenciju tadašnjeg visokog predstavnika za BiH.
Prednacrt zakona među ostalim donosi i nova rješenja u kontekstu razdoblja koje se uzima u obzir pri odobravanju prava na novčanu naknadu za nezaposlene.
Naime, prema prijašnjem propisu razdoblja koja su se uzimala u obzir za ostvarivanje prava na naknadu bila su duga, primjerice osoba koja je radila godinu dana i osoba koja je radila pet godina imale su jednaka prava na naknadu, tj. pravo uključuje tromjesečnu naknadu u iznosu od 40 posto prosječne neto plaće.
Prednacrt Zakona
I u Prednacrtu Zakona o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba, koje je obradilo Federalno ministarstvo rada i socijalne politike. U dijelu koji se odnosi na visinu novčane naknade, zadržano je postojeće zakonsko rješenje. Točnije, propisana je visina novčane naknade u visini od 40% prosječne neto plaće isplaćene u Federaciji u posljednja tri mjeseca prije prestanka radnog odnosa nezaposlene osobe. Objavio je Federalni zavod za statistiku, ali je navedeno razdoblja su pravednije raspoređena.
Federalni zavod za statistiku
Tako je predviđeno snižavanje najniže granice za primanje naknade s godinu dana na osam mjeseci, a umjesto dosadašnjeg razdoblja od 1 do 5 godina, granica je spuštena na razdoblje od jedne do tri godine, s tri na pet , i to sljedećim redom:
- dva mjeseca ako je na radu provela najmanje 8 mjeseci u svojstvu osiguranika, odnosno zaposlenika;
- tri mjeseca ako je na radu provela od osam mjeseci do jedne godine u svojstvu osiguranika, odnosno zaposlenika;
- četiri mjeseca ako je na radu provela od jedne godine do tri godine u svojstvu osiguranika, odnosno zaposlenika;
- pet mjeseci ako je provela na radu od tri do pet godina u svojstvu osiguranika, odnosno zaposlenika;
- šest mjeseci ako je provela na radu od pet do deset godina u svojstvu osiguranika, odnosno u svojstvu zaposlenika;
- osam mjeseci ako je provela na radu od 10 do 15 godina u statusu osiguranika, odnosno zaposlenika;
- 10 mjeseci ako je provela na radu od 15 do 20 godina u svojstvu osiguranika, odnosno zaposlenika;
- 12 mjeseci ako je na radu provela od 20 do 25 godina u svojstvu osiguranika, odnosno namještenika;
- 15 mjeseci ako je radila kao osiguranik, odnosno namještenik ili je na radu provela 25 do 30 godina;
- 18 mjeseci ako je provela na radu od 30 do 35 godina u statusu osiguranika, odnosno zaposlenika;
- 24 mjeseca ako je provela na radu više od 35 godina u statusu osiguranika, odnosno zaposlenika.
Također, novost je da pravo na novčanu naknadu imaju osobe s više od 35 godina staža
Odnosno osobe kojima nedostaju tri godine staža mirovinskog i invalidskog osiguranja ili godine života do sticanja prava na mirovinu.
Predviđena je novost i u slučaju ostvarivanja prava na novčanu naknadu sukladno programu mjera socijalne skrbi radnika koji ostaju bez posla u postupku stečaja, likvidacije, restrukturiranja i privatizacije.
“Iako su se u javnosti pojavile informacije da će se naknade za nezaposlene povećati sukladno nacrtu ovog zakona. Takve informacije nemaju utemeljenje u tekstu nacrta, niti smo takve informacije dali u javnost. Bilo je pitanja da li je došlo do povećanja naknada za nezaposlene i možda je ta informacija dovela do zabune. Naime, s povećanjem prosječne plaće u FBiH raste i naknada za nezaposlene. Jer je naknada vezana za prosječne plaće. Što znači da sa svakim povećanjem prosječne plaće u FBiH proporcionalno raste i naknada za nezaposlene”, kazali su za Klix.iz resornog ministarstva.
Kažu da je reformska, bitna izmjena u prednacrtu ovog zakona u odnosu na važeći zakon o posredovanju pri zapošljavanju prijedlog da se zdravstveno osiguranje preseli sa zavoda za zapošljavanje na zavode za zdravstveno osiguranje. Što će zahtijevati ozbiljniji međuresorni pristup, tj. izmjene i dopune propisa iz područja zdravstva i financija .
Mogućnost novog vođenja evidencije nezaposlenih
Ukoliko bi ova izmjena naišla na razumijevanje, otvorila bi se mogućnost novog vođenja evidencije nezaposlenih i razvrstavanja u evidenciju aktivnih i pasivnih tražitelja zaposlenja. Čime bi se uvelike unaprijedilo posredovanje Zavoda i službi za zapošljavanje. Odnosno povezivanje poslodavaca s potencijalnim radnikom putem naših službi za zapošljavanje, te bolji pregled stvarne slike nezaposlenih u Federaciji Bosne i Hercegovine.
To bi svakako, uz Strategiju zapošljavanja u FBiH, omogućilo bolje i svrsishodnije usmjeravanje i kreiranje usmjerenih politika i mjera zapošljavanja.
Izvor: klix.ba
