Ultrabogati sve više sele svoje zlato u inozemstvo dok ekonomska i geopolitička neizvjesnost potresa tržišta – a Singapur se pojavljuje kao omiljena destinacija.
Nedaleko od zračne luke grada-države nalazi se šesterokatni objekt prekriven oniksom i utvrđen strogim osiguranjem. Iza čeličnih vrata skrivene su zlatne i srebrne poluge u vrijednosti od oko 1,5 milijardi dolara.
Poznato kao “Rezerva”, skladište sadrži desetke privatnih trezora i visoku komoru za pohranu obloženu tisućama sefova koji dosežu visinu od tri kata.
Od početka godine do travnja, skladište plemenitih metala primilo je 88%-tno povećanje narudžbi za pohranu zlata i srebra u trezoru u odnosu na isto razdoblje 2024., rekao je njegov osnivač Gregor Gregersen. Rezerva, koja također prodaje zlatne i srebrne poluge, zabilježila je porast prodaje poluga plemenitih metala od 200% u odnosu na prethodnu godinu u tom razdoblju, pokazali su podaci koje je dostavio Rezerva.
Prema promatračima industrije, rastući osjećaj nelagode potiče porast.
„Mnogi klijenti s vrlo visokom neto vrijednošću razmatraju carine, gledaju na svijet koji se mijenja, gledaju na potencijal geopolitičkih nestabilnosti“, rekao je Gregersen za CNBC.
„Ideja o smještaju fizičkog metala u sigurnu jurisdikciju poput Singapura kod stranaka kojima mogu vjerovati postaje veliki trend danas“, rekao je, dodajući da 90% novih narudžbi dolazi izvan Singapura.
Rast cijene zlata bio je meteorski posljednjih mjeseci, a cijene zlata dosežu uzastopne rekordne visine. To je dijelom potaknuto njegovom privlačnošću sigurnog utočišta suočenim s volatilnošću uzrokovanom trgovinskim napetostima između SAD-a i Kine te masovnom rasprodajom imovine u SAD-u u travnju.
Iako su se cijene zlata nedavno ohladile nakon što se apetit investitora za rizikom poboljšao nakon odmrzavanja trgovinskih napetosti između dvije ekonomske supersile, neki promatrači tržišta i dalje vjeruju da bi se sljedeće godine mogle popeti i do 5000 dolara po unci. Trenutne cijene zlata trenutno se trguju po cijeni od 3.346,32 dolara po unci, što je blizu povijesnih razina.
Fizičke poluge naspram papirnatih
Bogati se također sve više odlučuju za fizičke zlatne poluge umjesto papirnatih jer ne žele toliko izloženosti cijeni, rekao je Gregersen. Iako pohranjivanje i posjedovanje fizičkog zlata nije potpuno oslobođeno izloženosti cijeni, ograničava izloženost određenim rizicima koje papirnato zlato nosi.
Na primjer, rizici druge ugovorne strane su niži ako netko izravno posjeduje imovinu. Kriza Silicijske doline koja se odvijala 2023. potaknula je sklonost investitora fizičkom posjedovanju ili sigurnoj alokaciji određenih zlatnih poluga, umjesto oslanjanja na papirnate zahtjeve ili posjedovanja samo udjela u združenoj rezervi – što bi moglo biti ugroženo ako banka propadne, rekao je Nicky Shiels, voditelj istraživanja i strategije metala u MKS Pampu, tvrtki za rafiniranje i trgovinu plemenitim metalima.
Glavni tržišni strateg Svjetskog vijeća za zlato John Reade također je primijetio da je to posebno slučaj za one koji su zabrinuti za zdravlje globalnog financijskog sustava.
„Neki vlasnici fizičkih plemenitih metala oprezni su u pogledu pohranjivanja zlata unutar bankarskog sustava, čak i u alociranom obliku, pa radije drže zlato kod subjekata koji nisu banke“, rekao je Reade.
Nedostatak povjerenja u neke domaće banke također je ključni pokretač, rekao je Jeremy Savory, osnivač Millionaire Migrant, konzultantske tvrtke sa sjedištem u Dubaiju koja pruža usluge vezane uz državljanstvo pojedincima s visokom neto vrijednošću.
„Ako ste u zemlji u kojoj ne vjerujete bankarskom sustavu, na primjer, Libanonu ili Egiptu ili Alžiru… oni ga ne žele staviti u banku“, rekao je Savory, čiji klijenti uključuju pojedince s visokom neto vrijednošću diljem svijeta koji pokušavaju premjestiti fizičko zlato u trezore u Švicarskoj, Singapuru i Dubaiju.
Uz to, zlato u trezorima može biti manje atraktivno za kratkoročne ulagače, s obzirom na to da su transakcijski troškovi za kupnju i premještanje fizičkog zlata veći od troškova papirnatog zlata, rekao je Reade iz Svjetskog vijeća za zlato.
Ali zašto pohranjivati baš u Singapuru?
„Singapur se smatra ‘Ženevom Istoka’; ima reputaciju sigurne jurisdikcije s relativnom političkom i ekonomskom stabilnošću“, rekao je Shiels.
Uloga ove jugoistočnoazijske nacije kao ključnog tranzitnog čvorišta također je čini atraktivnim i prikladnim mjestom za bogate za parkiranje zlata.
„Singapur je tranzitno čvorište. Bilo gdje gdje je tranzitno čvorište, obično ima smisla da postoji trezor za zlato“, rekao je Savory. „Tamo možete bankariti, možete pohraniti svoje zlato, ali ga možete i lako preuzeti jer je to tranzitno čvorište. I tu Švicarska gubi“, dodao je.
Iako je Dubai također popularno tranzitno čvorište s robusnom sigurnošću, Savory je primijetio da proces pohrane zlata tamo može zahtijevati više papirologije.
„Dubai je vjerojatno malo zahtjevniji po pitanju dokumentacije. Neki ljudi ne vole dokumentaciju“, rekao je.
