Grant Shields je nedavno držao predavanje za 24 studenta kada mu se glava odjednom “ispraznila”. Zaboravio je ime svog asistenta. “Bilo mi je neugodno”, kaže dr. Shields, koji je mislio da je čuo studente kako se smiju kad je izgovorio krivo ime, a zatim se borio da se oporavi. “Volio bih da mi je pamćenje dobro kao nekada”. Dr. Shields ima 32 godine. On istražuje pamćenje. I vodio je sat o tome kako stres utječe na kogniciju.
Kratki, privremeni slučajevi zaborava – ‘ti trenuci za starije’ – događaju se sve više u zadnje vrijeme, kažu stručnjaci za pamćenje. Teško nam se prisjetiti jednostavnih stvari: imena prijatelja i suradnika koje nismo vidjeli neko vrijeme, riječi koje bi nam trebale doći lako, čak i toga kako izvesti rutinske radnje koje su se nekada činile kao prirodne.
Živimo u još jednom trenutku velikih promjena jer se vraćamo u urede, stvaramo nove rutine i nalazimo svoje uporište u još jednoj novoj normalnosti. (I ne zaboravite povrh toga zastrašujući rat u Europi.) Sva ta promjena troši kognitivnu energiju, često puno više nego što mislimo, kažu neuroznanstvenici. Nije ni čudo što se ne možemo sjetiti što smo doručkovali. Naši se umovi bore s prijelaznim trenucima.
“Naši su mozgovi poput računala s toliko otvorenih kartica u ovom trenutku”, kaže Sara C. Mednick, neuroznanstvenica i profesorica kognitivne znanosti na Kalifornijskom sveučilištu u Irvineu. “Ovo usporava našu procesorsku snagu, a memorija je jedno od područja koja posustaju”.
Kronični i kumulativni stres u posljednje dvije godine također su učinili svoje. Istraživanje koje je vodio dr. Shields pokazuje da ljudi koji su nedavno iskusili stresne situacije u životu imaju oslabljeno pamćenje. Stres negativno utječe na našu pažnju i san, što također utječe na pamćenje. A kronični stres može oštetiti mozak, uzrokujući daljnje probleme s pamćenjem, kaže dr. Shields, docent na odjelu za psihološke znanosti na Sveučilištu Arkansas.
Poplava informacija koje nam dolaze iz više kanala zatrpava mozgove. Užasni smo u obraćanju pažnje, dok neprestanom “skrolamo” po telefonima dok radimo druge stvari, za što neuroznanstvenici kažu da uvelike otežava kodiranje uspomena. I može biti teško sjetiti se nečega izvan konteksta, kao što je ime suradnika koji iznenada razgovara s nama osobno, a ne preko Zooma.
Zatim je tu istovjetnost naših života tijekom pandemije. Kako bismo se mogli sjetiti određenog događaja kada je svaki dan bio potpuno isti kao i svaki drugi?
“Pamćenju koriste noviteti”, kaže Zachariah Reagh, kognitivni neuroznanstvenik i docent psiholoških znanosti i znanosti o mozgu na Sveučilištu Washington u St. Louisu. “Kada se sva naša iskustva spoje, teško je zapamtiti bilo koje od njih kao različito”.
Michelle Triant, 39, okrivljuje dvije godine obilježene Covidom za to što je nedavno zaboravila naziv dijela tijela. Kad ju je četverogodišnja kći upitala: “Mama, jesam li narasla u tvome trbuhu?” Gospođa Triant osjetila je priliku za sat anatomije i počela objašnjavati. “Ne, dušo, zapravo si rasla u mojoj…”, ali je naišla na prazninu. Na trenutak je zamuckivala, nadajući se da će pronaći pravu riječ. Njezina 7-godišnja kćerka je rekla: “Ona misli na maternicu”, rekla je mlađoj sestri. “Bebe rastu u maminoj maternici, ali njezin trbuh postaje sve veći, što je razlog zašto je to zbunjujuće.” “Oh, imati memoriju djeteta od 7 godina…”, kaže gospođa Triant.
Pamćenje opada s godinama, ali medicinskoj znanosti nije jasno kada točno. Ljudi kognitivno stare različitom brzinom.
Neke studije pokazuju da sposobnost pamćenja dostiže vrhunac u 20-im godinama i od tada postupno opada; drugi sugeriraju da najoštriji pad počinje oko 60. godine, kaže dr. Reagh. Ako ste zabrinuti za svoje pamćenje, trebali biste posjetiti svog liječnika, osobito ako drugi ljudi primjećuju vaš gubitak pamćenja.
Evo što stručnjaci preporučuju za jačanje pamćenja.
Nemojte se forsirati. Prisiljavanje sebe da pokušate zapamtiti nešto je kontraproduktivno. Postat ćete frustrirani, a ta frustracija dopušta emocionalnom dijelu vašeg mozga da nadjača dijelove vašeg mozga koji vraćaju sjećanja, kaže Jennifer Kilkus, klinička zdravstvena psihologinja i docentica psihijatrije na Yale School of Medicine. Pustite malo; duboko udahnite da smirite mozak i pokušajte ponovo kasnije.
Prestanite raditi više zadataka istovremeno. Teško je prisjetiti se nečega ili uopće nešto zapamtiti kada radite dvije stvari odjednom, kaže dr. Kilkus. Zato sklonite telefon. (Ovo će također pomoći smanjiti preopterećenje informacijama.) Pokušajte raditi jednu po jednu stvar. Obratite pažnju na male zadatke koje obično radite na autopilotu, kao što je pranje zubi. “Kada vježbate obraćanje pažnje u onim trenucima kada to nije važno, postat će lakše u onim trenucima kada jeste”, kaže dr. Kilkus.
Pomozite svom mozgu da se smiri. To će ojačati vaš prednji režanj, koji je uključen i u kodiranje i pronalaženje memorije, kao i u regulaciju stresa, kaže dr. Mednick, autor knjige “The Power of the Downstate” Dr. Mednick preporučuje svakodnevnu meditaciju, jogu ili jednostavno sporo duboko disanje najmanje 10 minuta dnevno. Prošećite, po mogućnosti prirodom. Povežite se s voljenom osobom – dugo razgovarajte, zagrlite je… Intimnost smanjuje stres tako da se osjećate sigurno i zbrinuto, kaže dr. Mednick. I naspavajte se. To u vašem mozgu čisti toksine koji mogu začepiti mentalnu obradu, kaže ona.
Budite društveno prisutni. Posvetite punu pažnju ljudima kada razgovarate s njima. To će vam pomoći da se bolje prisjetite onoga što želite reći u razgovoru – jer vaš mozak neće biti ometen ili preopterećen – i zapamtite što je rečeno, kaže Jeanine Turner, profesorica komunikacije na Sveučilištu Georgetown. Dakle, opet: spustite telefon. Isključite TV. I uistinu obratite pažnju na ono što vaša voljena osoba govori; nemojte samo čekati svoj red da odgovorite. “Svakom razgovoru moramo pristupiti s namjerom”, kaže dr. Turner. “Ako nemamo duboku povezanost, kako možemo očekivati da se prisjetimo onoga što se dogodilo?”
Izvor: Wall Street Journal
