Tržišta snažno računaju na novo povećanje kamataKamata je cijena uporabe tuđih novčanih sredstava. Kamate ... 10. rujna. Sada za to imaju još jedan razlog: zapisnik sa srpanjskog sastanka Europske središnje banke pokazuje da je unutar Upravnog vijeća već tada postojala podrška daljnjem zaoštravanju monetarne politike.
Kamatne stope ESB-a zato su ponovno pred prekretnicom. Depozitna stopa trenutačno iznosi 2,25 posto, a sve izgledniji sljedeći korak vodi prema 2,50 posto.
Odluka ipak nije donesena. Do sastanka stižu novi podaci o inflaciji, plaćama i gospodarstvu, dok će mnogo ovisiti i o cijenama energije.
Oni će odlučiti hoće li srpanjska pauza doista ostati samo pauza.
Kamatne stope ESB-a: Zašto srpanj nije bio kraj ciklusa
U srpnju je Upravno vijeće jednoglasno odlučilo zadržati kamate nepromijenjenima. Iza jednoglasne odluke, međutim, nije stajao potpuno jedinstven pogled na ono što bi trebalo uslijediti.
Zapisnik pokazuje da su pojedini članovi već tada bili spremni razmotriti povećanje kamata, dok je šira procjena bila da će još jedno povećanje vjerojatno biti potrebno ako se inflacijski izgledi značajno ne poboljšaju.
Važne su upravo posljednje riječi.
ESB ne govori da je povećanje 10. rujna unaprijed odlučeno. Ali pokazuje da za zadržavanje kamata više neće biti dovoljno da podaci samo ne postanu lošiji. Trebat će uvjerljiviji dokaz da se inflacijaInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... vraća prema cilju od dva posto.
Teret dokaza polako se premješta s pitanja zašto povećati kamate na pitanje zašto još čekati.
Zašto dio ESB-a više ne želi čekati
Rizik je u tome da energetski šok ne ostane samo energetski.
Ako kompanije više troškove počnu ugrađivati u cijene, a radnici ih pokušaju nadoknaditi većim plaćama, privremeni šok može postati znatno trajniji inflacijski problem.
Podaci zasad ne pokazuju da je energetski šok prerastao u opasniju spiralu plaća i cijena. Upravo je zato dilema ESB-a nezgodna: čekati potvrdu da se prijenos dogodio ili reagirati prije njega.
Dio Upravnog vijeća smatra da i čekanje ima cijenu. Prekasna reakcija mogla bi zahtijevati snažnije povećanje kamata i njihovo dulje zadržavanje na visokim razinama.
U raspravi se zato pojavljuje ideja preventivnog povećanja kamata – poteza kojim ESB ne reagira tek kada problem postane potpuno vidljiv, nego pokušava spriječiti da izmakne kontroli.
Gospodarstvo zasad daje ESB-u prostor
Povećanje kamata bilo bi mnogo teže opravdati kada bi eurozona istodobno klizila prema ozbiljnom gospodarskom padu.
Za sada se to ne događa.
Poslovna aktivnost pokazuje otpornost, a kreditiranje ubrzava. Krediti nefinancijskim kompanijama u srpnju bili su 4,4 posto veći nego godinu ranije, nakon rasta od 4,0 posto u lipnju. Krediti stanovništvu bili su 3,1 posto veći nego godinu ranije.
Za dio Upravnog vijeća to je još jedan signal da trenutačne kamate možda ne ograničavaju potražnju dovoljno snažno.
Otpornija ekonomija ESB-u daje više prostora za povećanje kamata, ali i povećava mogućnost da se viši troškovi energije lakše prenesu na ostatak gospodarstva.
Četiri stvari još mogu promijeniti odluku
Prva je inflacija. Uvjerljivije smirivanje cjenovnih pritisaka oslabilo bi argument za novo povećanje.
Druga su plaće. Dok njihov rast ne pokazuje da se energetska inflacija ugrađuje u troškove rada, ESB može tvrditi da sekundarni učinci ostaju ograničeni.
Treće je gospodarstvo. Snažnija aktivnost daje prostor za više kamate, dok bi ozbiljnije usporavanje povećalo cijenu takvog poteza.
Četvrta je energija. Cijena nafte posljednjih je dana pala unatoč napetostima između SAD-a i Irana. Ako se taj trend nastavi i rizici oko Hormuškog tjesnaca oslabe, mogao bi popustiti upravo pritisak koji je ponovno otvorio pitanje viših kamata.
Zato 10. rujna još nije unaprijed riješen. Ali prostor za iznenađenje postaje sve uži.
Tržišta snažno računaju na povećanje
Financijska tržišta imaju manje dvojbi.
Rast depozitne stope za 25 baznih bodova, s 2,25 na 2,50 posto, postao je dominantan scenarij za rujanski sastanak.
No važnije pitanje počinje tek nakon toga.
Je li to jednokratna reakcija na energetski šok ili početak novog ciklusa zaoštravanja?
Unutar Upravnog vijeća zasad nema jasne želje unaprijed signalizirati niz novih povećanja. Svaka sljedeća odluka tako ostaje vezana uz podatke.
Zato bi poruka koja bude pratila rujansku odluku mogla biti važnija od samih 25 baznih bodova.
Ako Christine Lagarde naglasi da je potez preventivan i da nema unaprijed određene putanje, tržišta će ga čitati kao osiguranje od inflacijskog rizika.
Ako ESB, međutim, procijeni da cjenovni pritisci mogu trajati dulje i ostavi otvorena vrata daljnjem zaoštravanju, eurozona će ući u novu fazu monetarne politike.
Rujan zato više nije samo pitanje hoće li kamatne stopeKamate su trošak, odnosno cijena koju plaćate za pozajmlji... ESB-a porasti na 2,50 posto. Pravo pitanje postaje hoće li se ondje zaustaviti.
