Mobitel je već jednom prodan i na njega je već jednom obračunat PDV. Dvije godine poslije trgovac ga otkupi, zamijeni bateriju, testira i ponovno prodaje s jamstvom.
Kako oporezovati njegov drugi život?
Europska komisija upravo je to pitanje vratila na stol. U novom savjetovanju o PDV-u i kružnom gospodarstvu, otvorenom 10. rujna, izrijekom preispituje PDV na rabljenu robu. Savjetovanje traje do 4. studenoga, a evaluacija i procjena učinka trebale bi završiti početkom 2027. Njihovi rezultati trebali bi poslužiti kao podloga za eventualni prijedlog izmjene Direktive o PDV-u.
Za sada nema prijedloga niže stope PDV-a niti novog režima za rabljene proizvode.
Postoji, međutim, poslovno pitanje važnije od nagađanja o budućoj stopi: može li porezni sustav utjecati na to isplati li se proizvod popraviti i prodati drugi put?
Kako danas funkcionira PDV na rabljenu robu
Europski PDV sustav već poznaje poseban režim za rabljenu robu.
Pod određenim uvjetima preprodavač ne primjenjuje uobičajeni postupak obračuna PDV-a na cijelu prodajnu vrijednost, nego poseban režim marže. Marža je razlika između prodajne i nabavne cijene, a porezna osnovica utvrđuje se iz te marže prema pravilima PDV-a.
Razlog se dobro vidi na jednostavnom primjeru.
Pretpostavimo da trgovac od fizičke osobe kupi rabljeni uređaj za 800 eura i proda ga za 1.000 eura. Ako transakcija ispunjava uvjete za primjenu posebnog režima, razlika između nabavne i prodajne cijene iznosi 200 eura, a PDV se računa prema pravilima koja vrijede za maržu.
To ne znači da je trgovac zaradio 200 eura. Iz te razlike tek treba pokriti popravak, dijelove, rad, logistiku, eventualno jamstvoJamstvo je odgovornost jedne osobe za obvezu koju druga osob... i druge troškove.
Porezni tretman tako izravno ulazi u računicu koliko prostora trgovcu ostaje da rabljeni proizvod ponovno učini konkurentnim na tržištu.
Rabljeno više nije samo second-hand
Europska Direktiva o PDV-u rabljenu robu ne svodi na predmet koji se preprodaje u stanju u kojem je kupljen. Definicija obuhvaća i robu pogodnu za daljnju uporabu nakon popravka.
Tu današnje refurbished tržište postaje posebno zanimljivo.
Mobitel ili laptop između dva vlasnika može proći dijagnostiku, zamjenu baterije ili drugih dijelova, popravak i testiranje. Novi kupac često dobiva i jamstvo.
Druga prodaja zato može uključivati novu poslovnu vrijednost koja nije postojala kada je prvi vlasnik prestao koristiti proizvod.
Ista logika vrijedi za obnovljenu poslovnu IT opremu, strojeve, dijelove i drugu robu kojoj popravak ili profesionalna obnova produljuju komercijalni život.
Rasprava o PDV-u na rabljenu robu zato više nije relevantna samo klasičnim trgovcima rabljenim automobilima ili antikvitetima. Pogađa i poslovne modele koji zarađuju upravo na tome da korištenom proizvodu vrate tržišnu vrijednost.
EU još nije odlučio što treba mijenjati
Ovdje vrijedi biti precizan.
Europska komisija zasad ne predlaže konkretnu promjenu režima marže niti nižu stopu PDV-a. Savjetovanjem želi utvrditi mogu li se postojeća pravila bolje prilagoditi kružnim poslovnim modelima.
Za kompanije će zato važniji biti rezultat evaluacije početkom 2027. nego sadašnja nagađanja o tome kako bi nova pravila mogla izgledati.
EU je već intervenirao na drugom kraju životnog ciklusa proizvoda: od srpnja velikim kompanijama ograničeno je uništavanje neprodane odjeće i obuće. Nova porezna rasprava otvara drugo pitanje — što se događa kada proizvod umjesto u otpad ponovno ide u prodaju?
Sličan porezni mehanizam već postoji i u BiH
Uprava za neizravno oporezivanje (UINO) među posebnim postupcima PDV-a navodi promet korištene robe, umjetničkih djela, kolekcionarskih predmeta i antikviteta.
Kod preprodavača koji ispunjavaju propisane uvjete primjenjuju se posebna pravila prema kojima se porezna osnovica veže uz razliku između prodajne i nabavne cijene, uz propisane evidencije.
To ne znači da bi eventualna promjena europske Direktive o PDV-u automatski promijenila pravila u BiH. BiH ima vlastiti sustav PDV-a.
Ali pitanje koje je otvorila Komisija ima smisla postaviti i na domaćem tržištu: koliko postojeći porezni okvir prati poslovne modele u kojima kompanija korišteni proizvod otkupljuje, obnavlja i ponovno stavlja na tržište?
To je posebno relevantno ako se tržište rabljene robe od klasične preprodaje pomiče prema profesionalnoj obnovi proizvoda, jamstvu i organiziranom otkupu.
Komisija provjerava i PDV na poslovne automobile
U istom postupku Komisija preispituje i pravila odbitka PDV-a za osobne automobile koji se koriste poslovno. Ni na tom području još nema konkretnog prijedloga.
Za kompanije u BiH važno je da eventualna izmjena europske Direktive ne bi automatski promijenila domaća pravila. Prema informacijama UINO-a, pravo na odbitak ulaznog PDV-a za putničke automobile i povezane troškove ograničeno je, uz propisane iznimke.
Zato iz aktualnog europskog savjetovanja još ne možemo zaključiti da kompanijama slijedi povoljniji porezni tretman poslovnih automobila — ni u EU, a posebno ne u BiH.
Prava računica počinje prije prodajne cijene
Za trgovca koji razmatra otkup i prodaju obnovljene elektronike, poslovne opreme ili druge rabljene robe važnije je razumjeti sadašnja pravila nego čekati što će Bruxelles eventualno predložiti 2027.
Vratimo se uređaju kupljenom za 800 eura.
Ako prije ponovne prodaje treba platiti novu bateriju, dijagnostiku, servisera, logistiku i preuzeti trošak jamstva, prodajna cijena od 1.000 eura više ne izgleda kao jednostavnih 200 eura razlike.
Prije ulaska u takav posao zato treba znati od koga se roba otkupljuje, koji se PDV režim može primijeniti, koliko košta obnova i koliko nakon poreza, servisa, logistike i jamstva stvarno ostaje trgovcu.
Rabljeni uređaj kupljen za 800 i prodan za 1.000 eura na papiru ostavlja 200 eura prostora.
Koliko od tih 200 eura stvarno pripada trgovcu, već je poslovna računica. PDV je njezin dio.
Autor: financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
