Federacija BiH ima 771.000 zaposlenih i 952.000 ljudi izvan radne snage.
Ta dva broja teško se uklapaju u rečenicu koju poslodavci posljednjih godina često ponavljaju: radnika nema.
Ipak, 952.000 ljudi nisu 952.000 potencijalnih zaposlenika koji čekaju dobru ponudu. U toj su skupini umirovljenici, studenti, ljudi koji zbog zdravlja ili drugih razloga ne rade, kao i oni koji trenutačno ne traže posao.
Za tvrtku koja mjesecima ne uspijeva popuniti radno mjesto važnije je nešto drugo: ima li među ljudima izvan tržišta rada onih koji bi mogli raditi, ali posao koji nudimo do njih ne dolazi ili im pod ponuđenim uvjetima nije dostupan?
Tu broj od 952.000 prestaje biti samo statistika.
Manje od polovice stanovništva sudjeluje na tržištu rada
Prema novim podacima Ankete o radnoj snazi, FBiH je u drugom tromjesečju 2026. imala oko 1,847 milijuna stanovnika u dobi od 15 i više godina. Ekonomski aktivno bilo ih je 896.000, odnosno 48,5 posto.
Od toga je 771.000 bilo zaposleno, 124.000 nezaposleno, dok su 952.000 osoba bile izvan radne snage.
Drugim riječima, na svakih 100 ljudi koji sudjeluju na tržištu rada dolazi približno 106 onih koji nisu u radnoj snazi.
Važna je i razlika između dva podatka koja se lako zamijene. Nezaposleni čine 6,7 posto ukupnog stanovništva u dobi 15+, ali to nije službena stopa nezaposlenosti. Ona se računa u odnosu na radnu snagu i u drugom tromjesečju iznosila je 13,9 posto.
Za razumijevanje tržišta rada FBiH ta razlika mijenja sliku.
Nezaposlenih je manje. Ali manje je i zaposlenih
U odnosu na drugo tromjesečje 2025. broj zaposlenih smanjen je 1,2 posto, a broj nezaposlenih 6,3 posto.
Pad broja nezaposlenih zato sam po sebi nije dovoljan za zaključak da se stanje popravlja.
Osoba koja nema posao statistički nije nužno nezaposlena. Da bi prema Anketi o radnoj snazi pripadala toj skupini, mora ispunjavati kriterije povezane s aktivnim traženjem posla i raspoloživošću za rad. Ako ih ne ispunjava, može biti svrstana među osobe izvan radne snage.
Zato uz vijest da nezaposlenost pada vrijedi pogledati još dvije stvari: raste li zaposlenost i što se događa s brojem aktivnih stanovnika.
Ni kvartalni podaci ne daju mnogo razloga za zadovoljstvo. U odnosu na prvo tromjesečje 2026. zaposlenih je 3,3 posto manje, nezaposlenih 7,8 posto više, a aktivnog stanovništva 1,9 posto manje. Kvartalne promjene mogu biti pod utjecajem sezonskih kretanja, pa ih ne treba čitati odvojeno od godišnjih podataka.
952.000 ljudi nije rezerva od 952.000 radnika
Tu je najlakše pogriješiti.
Među ljudima izvan radne snage nalaze se i oni koji zbog dobi, školovanja, zdravlja ili drugih razloga nisu raspoloživi za posao. Iz ukupnog broja zato ne možemo zaključiti koliko bi ih se moglo zaposliti kada bi se pojavila odgovarajuća ponuda.
Za poslodavca je korisnije pitanje: tko među radno sposobnim stanovništvom nije na tržištu rada, iako bi pod drukčijim uvjetima mogao biti?
Jedan dio novih podataka pokazuje gdje je razlika posebno velika.
Kod žena je jaz teško previdjeti
Stopa aktivnosti muškaraca u FBiH iznosi 60,2 posto, a žena samo 37,2 posto.
Razlika je velika i kod zaposlenosti: stopa zaposlenosti muškaraca iznosi 53,6 posto, a žena 30,4 posto. Istodobno je stopa nezaposlenosti žena 18,3 posto, nasuprot 11 posto kod muškaraca.
To nije rezultat jednog lošeg tromjesečja.
Svjetska banka je u lipnju 2026. objavila izvještaj Realizing Women’s Economic Potential in Bosnia and Herzegovina. Njegov je nalaz prilično jasan: tek oko četiri od deset radno sposobnih žena u BiH radi ili aktivno traži posao. Analiza Svjetske banke pokazuje koliko ženskog radnog potencijala u BiH ostaje neiskorišteno.
Za poslodavca koji teško pronalazi zaposlenike to je korisniji podatak od opće tvrdnje da „ljudi nema“.
Možda ih nema među ljudima koji se inače javljaju na njegove oglase.
Što zapravo znači kada tvrtka kaže da nema kandidata?
Više od četvrt milijuna registriranih nezaposlenih ne znači da BiH stvarno ima toliko ljudi spremnih prihvatiti posao. Anketa o radnoj snazi sada pokazuje drugu stranu problema: velik broj ljudi uopće nije dio radne snage.
Zato „nema radnika“ nije dovoljno precizna dijagnoza.
Nema ih na toj lokaciji? Za ponuđenu plaću? Za određenu smjenu? Ili nema ljudi s kvalifikacijama koje poslodavac traži od prvog radnog dana?
Odgovori vode prema različitim rješenjima.
Ako nedostaje kvalificiranih CNC operatera, problem je u nedostatku potrebnih vještina. Ako ljudi postoje, ali ne mogu raditi ponuđenu smjenu ili nemaju način doći do pogona, problem je drukčiji. Ako oglas traži iskustvo za posao čiji se dio može naučiti nakon zapošljavanja, neki dobri kandidati možda nikada neće doći ni do razgovora.
Statistika nam ne govori koliko od 952.000 ljudi pripada svakom od tih slučajeva. Ali daje dovoljno razloga da ih poslodavac provjeri prije nego zaključi da ljudi jednostavno nema.
Znamo da se dio ljudi može uključiti na tržište rada
Iskustvo programa zapošljavanja u BiH pokazuje da dio tog potencijala nije samo na papiru.
Svjetska banka dokumentirala je da je kroz programe podrške zapošljavanju više od 20.000 žena u BiH dobilo posao u privatnom sektoru.
To neće riješiti svaki nedostatak radnika. Tamo gdje nema ljudi s potrebnim znanjem ili kvalifikacijama, problem ostaje.
Za poslodavca je zato važno razlikovati dvije situacije: nedostaje li mu osoba koja može raditi taj posao ili je posao koji nudi dostupan premalom broju ljudi.
Prije nego ponovno objavite isti oglas
Ako je radno mjesto dugo prazno, a isti oglas ne daje rezultat, vrijedi prestati samo obnavljati oglas i provjeriti pet stvari.
1. Tko nam se uopće ne prijavljuje?
Ako među kandidatima gotovo nema žena, ljudi starijih od 50 godina ili osoba koje se vraćaju na posao nakon dulje stanke, vrijedi pokušati otkriti zašto. Možda problem nije samo u broju raspoloživih ljudi nego i u tome kako je posao postavljen ili oglašen.
2. Može li kandidat stvarno doći na posao i vratiti se kući?
Za proizvodni pogon koji radi u smjenama udaljenost nije samo broj kilometara. Ako javni prijevoz ne vozi u vrijeme početka ili završetka smjene, područje iz kojeg poslodavac stvarno može privući ljude postaje mnogo manje.
3. Mora li posao biti organiziran upravo tako?
Za neke su poslove fiksna smjena i fizička prisutnost nužni. Kod drugih su više rezultat načina na koji se godinama radilo. Vrijedi provjeriti što posao stvarno zahtijeva, a što se može promijeniti.
4. Što kandidat mora znati prvog dana?
Ako je određena vještina nužna za siguran ili stručan rad, taj uvjet ima smisla. Ako se nešto može naučiti kroz obuku nakon zapošljavanja, vrijedi provjeriti odbacuje li taj zahtjev unaprijed ljude koji bi posao mogli dobro raditi.
5. Koliko nas košta čekanje boljeg kandidata?
I prazno radno mjesto ima cijenu. Netko drugi radi prekovremeno, proizvodnja je sporija, narudžbe se odbijaju ili se postojeći zaposlenici dodatno opterećuju. Tek kada se taj trošak usporedi s većom plaćom, organiziranim prijevozom, obukom ili drukčijim rasporedom, poslodavac može vidjeti što mu je zapravo skuplje.
Za proizvodni pogon odgovori neće biti isti kao za računovodstvo, prodaju ili korisničku podršku. I ne trebaju biti.
Broj od 952.000 ne govori da FBiH ima gotovo milijun ljudi koji čekaju posao.
Govori da prije ponovnog oglasa vrijedi provjeriti traži li tvrtka radnika kojeg zaista nema — ili nudi posao kojem premalo ljudi može pristupiti.
Autor: financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
