Europska središnja banka podigla je depozitnu kamatnu stopu s 2,25 na 2,50 posto, drugi put ove godine. Povećanje se očekivalo. Ono što danas mijenja sliku nalazi se u novim projekcijama: ESB više ne očekuje da će se inflacijaInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... prema cilju od dva posto vraćati brzinom koju je predviđao još u lipnju.
Za 2026. prognoza inflacije ostala je na 3,0 posto. Za 2027. podignuta je s 2,3 na 2,5 posto, a za 2028. s 2,0 na 2,1 posto.
Promijenjena je i prognoza temeljne inflacije. Za 2027. sada se očekuje 2,6 posto, umjesto ranijih 2,5 posto, a za 2028. 2,3 umjesto 2,2 posto.
ESB tako nakon današnje sjednice ima problem koji traje dulje, ali i gospodarstvo koje ga zasad podnosi bolje nego što se očekivalo.
Važnija od 2,50 posto bila je nova prognoza inflacije
Kolovoška inflacija u eurozoni dosegnula je 3,3 posto, ponajprije zbog energije. Temeljna inflacija istodobno je usporila, pa nije bilo jasnog dokaza da se energetski udar jednakom snagom proširio na ostatak gospodarstva.
Prije današnje sjednice upravo smo tu razliku izdvojili kao ključnu za ESB. Pitanje više nije bilo hoće li stopa gotovo sigurno završiti na 2,50 posto, nego kako ESB procjenjuje trajanje inflacijskog problema.
Nove projekcije dale su odgovor.
Skuplja energija još se nije snažno prelila na druge cijene. Rast plaća usporava, a tržište rada zasad ne pokazuje pritisak koji bi upućivao na novu spiralu plaća i cijena. ESB ipak očekuje da će energetski šok popuštati dovoljno sporo da inflacija i sljedeće godine ostane osjetno iznad cilja.
Zato današnje povećanje kamata više govori o onome što ESB želi spriječiti nego o inflaciji koju već vidi izvan energetskog sektora.
Istodobno je podignuta prognoza gospodarskog rasta
Tu današnje projekcije postaju zanimljivije.
ESB je prognozu rasta eurozone za 2026. podigao s 0,8 na 0,9 posto, a za 2027. s 1,2 na 1,4 posto. Procjena za 2028. ostala je na 1,5 posto.
Kućanstva i kompanije zasad podnose energetski šok bolje nego što se očekivalo. Potrošnja, investicije i industrijska proizvodnja pokazale su veću otpornost, a Christine Lagarde rekla je nakon sjednice da je rast u drugom tromjesečju bio prisutan kroz zemlje i sektore.
Za ESB je ta razlika važna. Više kamate lakše je držati dok gospodarstvo raste nego kada se monetarna politika mora boriti s inflacijom i ozbiljnim padom aktivnosti u isto vrijeme.
Ali kombinacija boljeg rasta i lošije inflacijske putanje ima i drugu posljedicu: ESB danas ima manje razloga žuriti s nižim kamatamaKamata je cijena uporabe tuđih novčanih sredstava. Kamate ....
ESB još ne zna je li posao završen
Christine Lagarde nakon sjednice nije zatvorila vrata budućim povećanjima. Odluke će se i dalje donositi od sastanka do sastanka, ovisno o novim podacima.
To je važnije od pokušaja da se već danas pogodi hoće li sljedeća stopa biti 2,50 ili 2,75 posto.
Ako energija ostane skupa, ali se njezin učinak ne proširi na plaće, usluge i druge cijene, ESB može čekati. Ako se pojave sekundarni učinci, prostor za novo povećanje ponovno se otvara.
Tržišta zasad računaju s mogućnošću dodatnog zaoštravanja. No sama struktura inflacije još ne daje dovoljno razloga da se nastavak povećanja proglasi izvjesnim.
Ono što se danas promijenilo jest vremenski horizont. Povratak inflacije prema dva posto izgleda sporije nego prije tri mjeseca, dok se eurozona istodobno pokazala otpornijom na skuplju energiju.
Što današnja odluka znači za BiH?
Za dužnike u BiH povećanje kamatnih stopa ESB-a ne znači automatski rast njihove rate za 0,25 postotnih bodova.
Najizravnija veza postoji kod kredita s promjenjivom kamatnom stopom vezanom uz EURIBORKrenuli ste u banku, želite se zadužiti za privatnu invest.... Učinak ovisi o ugovorenoj referentnoj stopi i datumu kada se kamata ponovno usklađuje. Kod kredita s fiksnom stopom takvog neposrednog prijenosa nema.
Zato je za dio domaćih dužnika važnije koliko će dugo europske kamate ostati povišene nego današnjih 25 baznih bodova.
Autor: financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
