Bingo je jedina kompanija iz BiH među prvih 20 velikih kompanija regije prema prihodima. Regionalna Zlatna bilanca smjestila ga je na 19. mjesto, s 1,18 milijardi eura prihoda i 65,8 milijuna eura neto dobiti.
Među prvih 99 nalazi se još samo šest kompanija iz BiH. Zajedničko im je nešto zanimljivije od samog poretka: svih sedam posluje u maloprodaji, veleprodaji, distribuciji ili poslovima snažno povezanim s energentima.
BiH, dakle, ima kompanije koje mogu izgraditi stotine milijuna eura godišnjeg prometa, a Bingo je prešao i milijardu. Mnogo je rjeđe među najvećima pronaći domaći poslovni sustav iz farmacije, tehnologije ili industrije s visokom dodanom vrijednošću.
Sedam kompanija iz BiH među prvih 99
Regionalna Zlatna bilanca uspoređuje kompanije iz Srbije, Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije i Crne Gore. Projekt objavljuje različite poretke, pa je važno razlikovati listu prema prihodima od ponderiranog rangiranja.
Na trenutačno objavljenoj listi velikih kompanija prema prihodima Bingo je 19., Holdina 42., Optima Grupa 58., Hifa-Oil 63., Boreas 75., Tropic Maloprodaja 96., a Hifa-Petrol 97.
Brojke iza tih pozicija pokazuju razmjere poslovanja:
Lista još nije nužno konačna. Organizator navodi da se podaci mogu mijenjati kako pristižu financijski izvještaji, pa pozicije treba čitati kao trenutačni presjek.
Sektorski obrazac ipak je teško previdjeti.
Bingo i Tropic posluju u maloprodaji. Boreas je distributer. Holdina, Optima Grupa, Hifa-Oil i Hifa-Petrol povezani su s trgovinom naftom, derivatima i energentima. I domaći podaci o vanjskoj trgovini pokazuju koliko su energija i trgovina prisutne na uvoznoj strani bh. gospodarstva: među najvećim uvoznicima nalaze se upravo Holdina i Optima Grupa.
Svih sedam kompanija iz BiH koje su ušle u regionalnih TOP 99 prema prihodima svoju veličinu grade na velikom prometu robe ili energenata.
Kako izgleda vrh u ostatku regije
Usporedba sa susjednim zemljama pokazuje koliko se poslovni modeli na vrhu razlikuju.
Među velikim hrvatskim kompanijama nalaze se PPD s oko 2,40 milijardi eura prihoda, INA s oko 2,28 milijardi i HEP s približno 2,16 milijardi eura.
Slovenski vrh još je zanimljiviji zbog raspona djelatnosti. Petrol ima oko 6,13 milijardi eura prihoda, HSE oko 2,32 milijarde, a Krka približno 1,91 milijardu eura. Među najvećim kompanijama iz Srbije također se pojavljuju veliki sustavi iz energetike, rudarstva, telekomunikacija i trgovine.
Razlika prema BiH nije samo u iznosu prihoda.
Regionalni vrh uključuje naftu i električnu energiju, farmaciju, rudarstvo, telekomunikacije, industriju i trgovinu. Kod sedam kompanija iz BiH koje su ušle među prvih 99 prema prihodima raspon je mnogo uži.
Slovenija je posebno zanimljiv primjer. Ima manje stanovnika od BiH, ali je u regionalnom korporativnom vrhu prisutna kroz različite poslovne modele: Petrol u energetici i trgovini, HSE u elektroenergetici te Krku u farmaciji. Krka pokazuje drugu vrstu korporativnog rasta — onu izgrađenu na proizvodu, izvozu i međunarodnom tržištu.
Hrvatska daje sličan kontrast. Uz velike energetske sustave, tu je Pliva, koja s oko 1,13 milijardi eura prihoda ostvaruje gotovo 199,4 milijuna eura neto dobiti.
BiH, prema tome, nema problem samo s dosezanjem visokih prihoda. Ono što ovaj presjek otkriva jest manji broj različitih poslovnih modela među domaćim kompanijama koje su dosegnule regionalni razmjer.
Trgovina je regionalno jaka, ali vrh je raznovrsniji
BiH u snažnoj zastupljenosti trgovine nije iznimka.
Nespecijalizirana trgovina na veliko najzastupljenija je pojedinačna djelatnost među velikim kompanijama obuhvaćenima Regionalnom Zlatnom bilancom. U toj djelatnosti posluje 46 kompanija, odnosno oko 4,6 posto promatranog skupa.
Ali 4,6 posto nije dominacija. Među najvećim regionalnim kompanijama uz trgovinu se pojavljuju energetika, rudarstvo, farmacija, telekomunikacije i industrija.
Upravo tu sedam kompanija iz BiH odstupa od šire regionalne slike: njihovi prihodi dolaze iz znatno užeg kruga djelatnosti.
To nije argument protiv trgovine. Bingo pokazuje koliko se velik poslovni sustav može izgraditi upravo u maloprodaji. Važnije je pitanje iz kojih će djelatnosti doći sljedeće kompanije iz BiH sposobne prijeći nekoliko stotina milijuna eura prihoda.
Milijarda prihoda može značiti vrlo različit posao
Prihod je posebno nezgodan pokazatelj kada uspoređujemo različite djelatnosti.
Pliva Hrvatska ostvarila je oko 1,13 milijardi eura prihoda i gotovo 199,4 milijuna eura neto dobiti. To daje približnu neto maržu od 17,7 posto.
PPD je imao oko 2,40 milijardi eura prihoda, više nego dvostruko od Plive, ali oko 12,7 milijuna eura dobiti. Približna neto marža iznosi tek 0,5 posto.
Bingo je na 1,18 milijardi eura prihoda ostvario 65,8 milijuna eura dobiti, odnosno približno 5,6 posto neto marže.
Te postotke nema smisla pretvarati u ljestvicu kvalitete upravljanja. Farmacija, trgovina i energetika imaju različite troškove, kapitalne potrebe i uobičajene marže.
Ali pokazuju zašto poredak najvećih prema prihodima ne može odgovoriti na pitanje tko ima kvalitetniji poslovni model.
Zanimljivije je pratiti što se događa s dobiti kada prihod raste nego slaviti svaki novi prag prometa.
TOP 99 ipak nije cijela slika BiH
Sektorska koncentracija prvih sedam ne znači da veliki biznis u BiH završava na trgovini i energentima.
BH Telecom ima oko 289,5 milijuna eura prihoda i 35,7 milijuna eura neto dobiti, što daje približnu neto maržu od 12,3 posto.
m:tel je na oko 267,7 milijuna eura prihoda ostvario 39,6 milijuna eura dobiti, odnosno približno 14,8 posto neto marže.
Usporedba nije dokaz da su telekomunikacije bolji posao od trgovine. Pokazuje nešto korisnije: poredak prema prihodima govori tko ima najveći promet, ali ne i gdje se u BiH stvara najprofitabilniji veliki biznis.
Isto vrijedi za kompanije koje ulažu u proizvodnju, vlastite brendove ili širenje izvan BiH. Njihov prihod može biti manji, ali struktura poslovanja govori nešto što sama pozicija na rang-listi ne može pokazati.
Gdje su sljedeće velike kompanije iz BiH?
Bingo je pokazao da kompanija iz BiH može izgraditi sustav koji prihodima ulazi u regionalnu milijardsku ligu.
Zanimljivije je od sljedeće milijarde prihoda vidjeti iz kojeg će sektora doći sljedeća takva kompanija.
Regionalna lista za 2026. zasad daje prilično jasan presjek: među prvih 99 prema prihodima nalazi se sedam kompanija iz BiH.
Svih sedam dolazi iz trgovine, distribucije, maloprodaje ili poslova povezanih s energentima.
Autor: financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
