Krediti privatnim poduzećima u Bosni i Hercegovini povećani su u rujnu 2026. za 249,3 milijuna KM, nakon kolovoškog pada od 118,8 milijuna KM. Na privatna poduzeća otpadala je gotovo polovica ukupnog mjesečnog povećanja kredita u zemlji. Međutim, njihova godišnja stopa kreditnog rasta bila je niža od rasta ukupnog kreditnog portfelja.
Na kraju rujna privatna poduzeća imala su 12,61 milijardu KM kredita, 11,5 posto više nego godinu ranije. Ukupni krediti domaćim sektorima dosegnuli su 31,93 milijarde KM, uz godišnji rast od 14,9 posto, pokazuju službeni podaci Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH).
Rujanski rast nadoknadio je kolovoški pad
Tijekom trećeg tromjesečja krediti privatnim poduzećima nisu rasli ravnomjerno. U srpnju su povećani za 36 milijuna KM, u kolovozu smanjeni za 118,8 milijuna KM, a u rujnu ponovno porasli za 249,3 milijuna KM.
Zbroj mjesečnih promjena pokazuje da je kreditni portfelj privatnih poduzeća tijekom tromjesečja neto povećan za 166,5 milijuna KM.
Na Financa.ba ranije smo analizirali kolovoško smanjenje kredita privatnim poduzećima, uključujući činjenicu da se kolovoški pad ponavljao i prethodnih godina. Zato rujansko povećanje treba promatrati u kontekstu kretanja tijekom godine, bez zaključivanja da je započeo novi kreditni ciklus.
Godišnje stope rasta daju dodatnu perspektivu. U srpnju su krediti privatnim poduzećima bili 12,1 posto veći nego godinu ranije, u kolovozu 11,3 posto, a u rujnu 11,5 posto. Unatoč rujanskom povećanju od gotovo 250 milijuna KM, godišnja stopa rasta ostala je niža nego u srpnju.
Privatna poduzeća nose polovicu mjesečnog rasta kredita
Od ukupnog rujanskog povećanja kredita u BiH, koje je iznosilo 499,7 milijuna KM, na privatna poduzeća odnosilo se 249,3 milijuna KM. Njihov udio u mjesečnom rastu iznosio je 49,9 posto.
Istodobno su krediti stanovništvu povećani za 156,3 milijuna KM, javnim nefinancijskim poduzećima za 57,1 milijun KM, a vladinim institucijama za 16,5 milijuna KM.
Na godišnjoj razini odnosi su drukčiji. Krediti stanovništvu porasli su 12,5 posto, privatnim poduzećima 11,5 posto, javnim nefinancijskim poduzećima 30 posto, a vladinim institucijama 60,4 posto.
Visoke godišnje stope pojedinih sektora treba promatrati uz veličinu njihova kreditnog portfelja. Primjerice, vladine institucije na kraju rujna imale su 2,08 milijardi KM bankarskih kredita, znatno manje od 12,61 milijarde KM kredita privatnim poduzećima.
Privatna poduzeća tako su najviše pridonijela mjesečnom povećanju kredita među promatranim sektorima, dok su drugi sektori ostvarili brži relativni rast na godišnjoj razini.
Jesu li poduzeća više ulagala ili financirala tekuće poslovanje?
Rast kreditnog portfelja ne otkriva jesu li poduzeća novac koristila za ulaganja ili financiranje tekućeg poslovanja. Monetarna statistika prikazuje stanje kredita, a ne njihovu pojedinačnu namjenu.
Zato povećanje od 249,3 milijuna KM ne možemo tumačiti kao potvrdu rasta investicija bez podataka o novoodobrenim kreditima i njihovoj namjeni.
Banke prijavile veću potražnju, ali i pritisak na kamatne marže
Dodatni uvid u uvjete financiranja pruža Anketa o kreditnoj aktivnosti banaka u BiH za drugo tromjesečje 2026., koju je CBBiH provela među osam najvećih banaka.
Banke su u drugom tromjesečju prijavile rast potražnje poduzeća za kratkoročnim i dugoročnim kreditima, pri čemu je povećanje bilo nešto izraženije kod dugoročnog financiranja.
Kreditni standardi za poduzeća ostali su nepromijenjeni, kao i tijekom prethodna dva tromjesečja. Ipak, banke su navele da su kamatne marže imale učinak pooštravanja uvjeta odobravanja kredita. Naknade, zahtjevi za kolateralom, ročnost i maksimalni iznosi kredita u promatranom razdoblju nisu se mijenjali na razini agregatnih rezultata ankete.
Banka može zadržati jednake kriterije za odobravanje kredita, a istodobno promijeniti njegovu cijenu kroz kamatnu maržu. Poduzeće koje uspoređuje kreditne ponude zato bi trebalo provjeriti je li banka promijenila kamatnu maržu, čak i kada su rok otplate, kolateral i drugi uvjeti ostali jednaki.
Banke su u istoj anketi očekivale pooštravanje kreditnih standarda tijekom trećeg tromjesečja, uz nastavak rasta potražnje. No anketa se odnosi na stanje u drugom tromjesečju i očekivanja za sljedeće razdoblje. Ne potvrđuje jesu li se ta očekivanja ostvarila tijekom rujna.
Depoziti poduzeća rasli znatno sporije od kredita
Na kraju rujna privatna poduzeća imala su 9,37 milijardi KM depozita u domaćim bankama, 10,4 posto više nego godinu ranije.
Tijekom rujna njihovi depoziti povećani su za 71,2 milijuna KM, dok su krediti porasli za 249,3 milijuna KM. Apsolutno povećanje kredita bilo je približno tri i pol puta veće od povećanja depozita.
Razlika između mjesečnih promjena iznosi 178,1 milijun KM. Ona pokazuje da je na razini sektora stanje kredita poraslo znatno više od stanja depozita, ali ne otkriva kako su te promjene raspoređene među pojedinim kompanijama.
Autor: Financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
