InflacijaInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... u BiH ponovno je ubrzala, a Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) povećala je prognozu prosječnog rasta cijena za 2026. s 4,7 na 5,1 posto. Istodobno je povisila očekivani gospodarski rast s 1,9 na 2,3 posto.
Potrošnja i ulaganja poduprli su gospodarsku aktivnost tijekom prvog polugodišta, što je pridonijelo povoljnijoj procjeni rasta BDP-a. Međutim, ponovno jačanje cjenovnih pritisaka pokazuje da se inflacija ne smiruje očekivanom brzinom.
Prema jesenskim makroekonomskim projekcijama CBBiH, objavljenima 10. studenoga, gospodarstvo BiH trebalo bi rasti 3,2 posto u 2027. i 3,5 posto u 2028. godini. Inflacija bi se u istom razdoblju trebala smanjiti na 2,8 odnosno 2,3 posto.
CBBiH ipak upozorava da bi inflacija mogla biti viša od predviđene. Među glavnim rizicima navodi postojane domaće cjenovne pritiske i mogućnost da se ranija poskupljenja na međunarodnim tržištima s odgodom prenesu na cijene u BiH.
Zašto je CBBiH ponovno povećala prognozu inflacije?
U lipnju i srpnju rast potrošačkih cijena usporio je više nego što je CBBiH očekivala. Tome je pridonijelo pojeftinjenje hrane i bezalkoholnih pića na godišnjoj razini, kao i slabiji prijenos ranijih poskupljenja prijevoza i komunalnih usluga na ostale cijene.
Zbog toga je Banka u rujnu smanjila kratkoročne procjene inflacije. Očekivala je prosječnu godišnju stopu od 3,7 posto u trećem tromjesečju te 4,1 posto u četvrtom.
Podaci za rujan, međutim, pokazali su ponovno ubrzanje inflacije.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, godišnja inflacija u rujnu dosegnula je 6 posto, nakon 4,9 posto u kolovozu. Cijene prijevoza porasle su 27,6 posto, a stanovanja i režijskih izdataka 12,7 posto u odnosu na isti mjesec prethodne godine.
Istodobno su cijene hrane i bezalkoholnih pića bile 0,1 posto niže nego godinu ranije, dok su odjeća i obuća pojeftinile 6,9 posto.
Takva struktura pokazuje zašto ukupna inflacija može ubrzavati i kada pojedine kategorije pojeftinjuju. Troškovi prijevoza i stanovanja snažno su rasli, dok je pad cijena hrane ublažavao ukupni indeks. Pritom navedene stope predstavljaju rast cijena unutar pojedinih kategorija, a ne njihov ponderirani doprinos ukupnoj inflaciji.
CBBiH u projekcijama objavljenima u studenom upozorava da domaći inflacijski pritisci i dalje traju te da se učinci ranijih poskupljenja na međunarodnim tržištima mogu s odgodom prenijeti na cijene u BiH.
Temeljna inflacija pokazuje zašto cjenovni pritisci traju
Prema procjeni CBBiH objavljenoj 27. listopada, godišnja temeljna inflacija u prvih devet mjeseci 2026. iznosila je 4,33 posto, a godišnji rast prosječnih cijena usluga 4,59 posto.
Oba pokazatelja zadržala su se na razinama sličnima prethodnoj godini. Centralna banka to tumači kao potvrdu postojanosti domaćih inflacijskih pritisaka, dok su na ukupnu inflaciju dodatno utjecala kretanja međunarodnih cijena energije.
Financa.ba je u rujnu već analizirala privremeno usporavanje inflacije i rizik njezina ponovnog ubrzanja. Rujanski podaci o cijenama pokazali su ponovno ubrzanje inflacije, nakon što je CBBiH tijekom ljeta očekivala njezino snažnije usporavanje.
Za kompanije koje posluju s unaprijed ugovorenim prodajnim cijenama posebno je važan prijenos troškova energije i prijevoza. Ako nabava i distribucija poskupljuju brže nego što poduzeće može prilagoditi prodajne cijene, razlika smanjuje maržu.
Koliki će biti stvarni učinak ovisi o strukturi troškova, ugovorenim cijenama i mogućnosti poduzeća da povećane rashode prenese na kupce.
Potrošnja podupire rast BDP-a, ali cijene ograničavaju njezin zamah
Povoljniji gospodarski izgledi proizlaze iz osobne potrošnje i ulaganja tijekom prvog polugodišta. CBBiH zato očekuje realni rast BDP-a od 2,3 posto u 2026. godini.
Realna osobna potrošnja trebala bi porasti za isti postotak. Nominalni rast plaća podupire raspoloživi dohodak kućanstava, ali visoka razina cijena ograničava mogućnost snažnijeg povećanja kupovne moći.
Za trgovce i proizvođače koji posluju na domaćem tržištu važna je razlika između nominalnog prometa i realne prodaje. Prihodi mogu rasti zbog viših cijena, dok prodane količine stagniraju ili rastu znatno sporije.
Zato povećanje prometa samo po sebi ne dokazuje snažniju potražnju. Za procjenu stvarnog rasta prodaje potrebno je pratiti i prodane količine, uz promjene cijena i strukture prodaje.
Koliko su ulaganja pridonijela boljoj prognozi?
CBBiH očekuje povoljniju investicijsku aktivnost, ali upozorava da promjene zaliha znatno utječu na njezino kretanje.
To otežava procjenu koliko se poboljšanje investicijske komponente odnosi na ulaganja u strojeve, opremu i nove proizvodne kapacitete.
Promjene zaliha mogu kratkoročno utjecati na gospodarski rast, dok ulaganja u proizvodnu opremu mogu povećati budući kapacitet gospodarstva. Bez detaljnije strukture ulaganja ne može se zaključiti koliko je sadašnje poboljšanje stvorilo pretpostavke za veću buduću proizvodnju.
Vanjska potražnja ostaje ograničenje za gospodarstvo BiH
Domaća potrošnja podupire rast BDP-a, ali dio povećane potražnje usmjerava se na uvoz. Istodobno relativno slaba gospodarska aktivnost glavnih trgovinskih partnera ograničava mogućnosti snažnijeg rasta izvoza.
CBBiH za 2026. očekuje realni rast izvoza roba i usluga od 2,6 posto te uvoza od 2,9 posto. Prema njezinim projekcijama, doprinos neto izvoza ukupnom gospodarskom rastu ostat će ograničen.
Povećanje domaće potrošnje tako može poduprijeti gospodarski rast, ali dio dodatne potražnje zadovoljava se uvoznom robom. Koliko će domaće kompanije imati koristi od rasta potrošnje ovisi i o njihovoj sposobnosti da zadovolje tu potražnju.
Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) u rujnu je snizila prognozu gospodarskog rasta BiH za 2026. na 2,1 posto. Financa.ba je u analizi EBRD-ove prognoze već obradila rizike povezane sa slabijom vanjskom potražnjom i rastom troškova energije.
Prema službenim procjenama EBRD-a za BiH, gospodarstvo bi u 2027. trebalo rasti 2,8 posto, dok CBBiH očekuje 3,2 posto.
EBRD upozorava na rizike povezane s cijenama goriva i hrane te slabijom vanjskom potražnjom. Povećanje troškova energije dodatno može opteretiti domaće kompanije, osobito ako se istodobno suočavaju sa slabijim narudžbama na izvoznim tržištima.
CBBiH očekuje postupno poboljšanje međunarodnog gospodarskog okruženja tijekom 2027., što bi trebalo poduprijeti izvoz BiH. Ipak, Banka predviđa da će rast uvoza povezan s domaćom potrošnjom i ulaganjima nastaviti ograničavati doprinos neto izvoza.
Što se očekuje u 2027. godini?
Prema studenskoj projekciji CBBiH, prosječna inflacija trebala bi se smanjiti s 5,1 posto u 2026. na 2,8 posto u 2027. te 2,3 posto u 2028. godini.
Centralna banka upozorava da bi postojani domaći cjenovni pritisci, rast troškova rada i nova poskupljenja energije i hrane mogli usporiti očekivano smirivanje inflacije.
Za poslovne planove to znači da projekcija ukupne inflacije od 2,8 posto nije automatski i prognoza rasta svakog pojedinačnog troška. Cijene energije, prijevoza i rada mogu se kretati drukčije od ukupnog indeksa potrošačkih cijena.
Sljedeće kratkoročne procjene gospodarske aktivnosti i inflacije CBBiH planira objaviti u prosincu 2026., a novi srednjoročni krug projekcija u travnju 2027. godine.
Autor: Financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
