BusinessEurope povisio je prognozu gospodarskog rasta Europske unije za 2026. s 1,2 na 1,4 posto, ali je istodobno snizio očekivani rast ulaganja s 2,8 na 2,0 posto. U eurozoni prognoza rasta BDP-a povećana je na 1,2 posto, dok je prognoza ulaganja smanjena na 1,7 posto.
Poslovne federacije sada povoljnije ocjenjuju gospodarska kretanja nego u proljeće, ali očekuju sporiji rast ulaganja tijekom cijele godine. U jesenskom gospodarskom izvješću BusinessEuropea, objavljenom 12. studenoga, takva se revizija povezuje s neizvjesnošću cijena energije i postupnim zaoštravanjem uvjeta financiranja.
Gospodarski rast revidiran naviše, ulaganja naniže
Razlika između proljetnih i jesenskih prognoza pokazuje koliko su se očekivanja promijenila tijekom šest mjeseci.
| Prognoze za 2026. | Proljeće | Jesen |
|---|---|---|
| Rast BDP-a EU-a | 1,2 % | 1,4 % |
| Rast BDP-a eurozone | 1,0 % | 1,2 % |
| Rast ulaganja u EU-u | 2,8 % | 2,0 % |
| Rast ulaganja u eurozoni | 2,4 % | 1,7 % |
Izvor: BusinessEurope, gospodarske prognoze za proljeće i jesen 2026. Podaci predstavljaju očekivane godišnje stope rasta.
Ulaganja u fiksni kapital više nisu komponenta BDP-a s najvišom očekivanom stopom rasta. BusinessEurope za 2026. predviđa rast uvoza od 2,3 posto, dok bi ulaganja trebala porasti 2,0 posto.
Za europsku industriju ta je razlika važna jer modernizacija proizvodnje i povećanje kapaciteta ovise o dugoročnim investicijskim odlukama. Povoljnija prognoza BDP-a stoga sama po sebi ne znači da su poduzeća spremna povećati kapitalna ulaganja u mjeri koja se očekivala početkom godine.
Industrija je manje pesimistična nego u proljeće
Udio nacionalnih poslovnih federacija koje negativno ocjenjuju poslovno raspoloženje u industriji smanjio se sa 62,5 posto u proljeće na 33 posto u jesen. Istodobno je udio pozitivnih ocjena porastao s 12,5 na 26,7 posto.
U uslužnom sektoru negativne ocjene pale su s 50 na 30 posto, dok su pozitivne porasle s 18,2 na 36,7 posto.
Poboljšala su se i kratkoročna investicijska očekivanja. Povećanje industrijskih ulaganja tijekom sljedećih šest mjeseci očekuje 47 posto članica, naspram 23 posto u proljetnom istraživanju. U uslužnom sektoru taj je udio porastao s 28 na 37 posto.
Odgovori za jesensko istraživanje prikupljeni su do sredine rujna, iako je izvješće objavljeno u studenome. Riječ je o ocjenama nacionalnih poslovnih federacija, a ne o izravnoj anketi svih poduzeća koja predstavljaju.
Povoljnija kratkoročna očekivanja ne moraju značiti brži rast ukupne vrijednosti ulaganja tijekom cijele godine. Dio investicijskih odluka može se odnositi na projekte koji su već planirani, dok se nove investicije i dalje odgađaju zbog troškova financiranja i energije. Istraživanje ne utvrđuje koliko je projekata zbog tih razloga odgođeno.
EIB: Ulagalo je 85 posto europskih poduzeća
Europska investicijska banka u istraživanju EIBIS 2026, objavljenom 9. studenoga, navodi da je 85 posto poduzeća u Europskoj uniji ulagalo tijekom prethodne godine.
Istraživanje obuhvaća približno 12.000 poduzeća, a udio onih koja očekuju povećanje ulaganja za osam je postotnih bodova veći od udjela poduzeća koja predviđaju njihovo smanjenje.
EIB mjeri ulaganja i planove pojedinačnih poduzeća, dok BusinessEurope objavljuje makroekonomske prognoze sastavljene na temelju procjena nacionalnih poslovnih federacija. Zato veći broj poduzeća koja planiraju ulagati ne mora značiti i brži rast ukupne vrijednosti ulaganja.
Poduzeće može nastaviti ulagati u zamjenu opreme ili održavanje postojećih kapaciteta, a da pritom ne poveća ukupni investicijski proračun. Odluke o raspodjeli kapitala razmatrali smo i u članku o tome kako financijski direktori mijenjaju pravila ulaganja.
Inflacija i cijene energije povećavaju neizvjesnost ulaganja
BusinessEurope je jesensku prognozu prosječne inflacije za 2026. povisio s 2,8 na 3,0 posto u EU-u te na 3,1 posto u eurozoni. Veliku zabrinutost zbog inflacije izražava 46,7 posto članica, naspram približno 40 posto u proljetnom istraživanju.
Inflacijski pritisci već su vidljivi u službenoj statistici. Eurostatova preliminarna procjena za listopad pokazuje da je godišnja inflacijaInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... u eurozoni dosegnula 4,0 posto, nakon 3,8 posto u rujnu. Ubrzanje je povezano s rastom cijena energije i hrane.
Listopadska godišnja stopa inflacije pritom nije izravno usporediva s BusinessEuropeovom prognozom prosječne inflacije za cijelu 2026. godinu.
Energetski rizik dodatno je razrađen u posebnom poglavlju jesenskog izvješća. BusinessEurope navodi da su europske cijene plina u rujnu bile više nego dvostruko veće od prosjeka za 2025. godinu. Skladišta plina ušla su u sezonu grijanja sa zalihama nižima od najniže razine zabilježene u usporedivom razdoblju prethodnih pet godina.
Niže početne zalihe potvrđuje i Gas Infrastructure Europe. Početkom listopada skladišta EU-a bila su popunjena 72 posto, naspram približno 83 posto godinu ranije. Organizacija pritom upozorava na manji prostor za prilagodbu tijekom zime, ali navodi da europska plinska infrastruktura može odgovoriti na različite scenarije potražnje i opskrbe.
BusinessEurope procjenjuje da bi produljeni energetski šok posebno pogodio energetski intenzivne i izvozno orijentirane industrije. Za proizvođače koji razmatraju proširenje kapaciteta to povećava neizvjesnost budućih operativnih troškova, a time i procjene isplativosti novih ulaganja.
Javni dug povećava pritisak na financiranje poduzeća
Zabrinutost poslovnih federacija raste i zbog fiskalne politike. U jesenskom istraživanju 57 posto članica BusinessEuropea smatra da je fiskalna politika njihove države pretjerano ekspanzivna. U proljeće je takvu ocjenu davalo 37 posto.
Ocjena je drukčija kada se promatra eurozona kao cjelina. Čak 76 posto članica smatra njezinu ukupnu fiskalnu politiku primjerenom. Kritike su, dakle, izraženije prema nacionalnim proračunskim politikama nego prema zajedničkoj fiskalnoj poziciji eurozone.
BusinessEurope za 2026. prognozira proračunski deficit od 3,5 posto BDP-a u EU-u i 3,4 posto u eurozoni. Istodobno očekuje povećanje javnog duga EU-a s 85,1 posto BDP-a u 2026. na 87,1 posto u 2027. godini.
U posebnom dijelu izvješća o tržištima državnih obveznica BusinessEurope upozorava da rast prinosa može povećati troškove financiranja država i poduzeća. Europske kompanije koje se snažno oslanjaju na bankarske kredite posebno su izložene mogućem poskupljenju kapitala.
Izvješće ne utvrđuje koliko je konkretnih investicijskih projekata odgođeno zbog viših prinosa. Ono identificira rizik koji može dodatno oslabiti ulaganja ako se uvjeti zaduživanja nastave pogoršavati.
Privatna ulaganja gotovo dvije godine bez pomaka u udjelu BDP-a
Slabiji investicijski zamah vidi se i izvan godišnjih prognoza.
BusinessEurope se u dijelu izvješća posvećenom ulaganjima i financiranju poziva na analizu njemačkog industrijskog udruženja BDI. Ona pokazuje da su ukupna ulaganja početkom 2026. činila 21,5 posto BDP-a Europske unije, gotovo jednako kao početkom 2024. godine.
Udio javnih ulaganja povećao se s nešto manje od 3 posto BDP-a sredinom prošlog desetljeća na gotovo 3,9 posto u 2025. godini. Ulaganja poduzeća ostala su približno na 12,8 posto BDP-a.
Rast javnih ulaganja posljednjih godina tako nije bio praćen usporedivim povećanjem udjela ulaganja poduzeća u gospodarstvu.
Istodobno su procijenjene investicijske potrebe znatno veće od sadašnje razine dodatnih ulaganja. BusinessEurope navodi da je Draghijevo izvješće procijenilo potrebu za dodatnih 750 do 800 milijardi eura ulaganja godišnje. U istom dokumentu prenosi i noviju procjenu Europske središnje banke od približno 1,2 bilijuna eura dodatnih strateških izdataka godišnje za razdoblje od 2025. do 2031., koja uključuje veće obrambene potrebe.
Te procjene nemaju jednak obuhvat i ne mogu se izravno uspoređivati kao povećanje iste investicijske potrebe.
Za BusinessEurope je upravo slab rast privatnih ulaganja jedan od razloga zbog kojih se europski investicijski jaz ne smanjuje. Udio ulaganja poduzeća u BDP-u ostao je gotovo nepromijenjen, unatoč povoljnijim kratkoročnim očekivanjima. Jesenska prognoza za 2026. pokazuje da se snažniji rast ukupnih ulaganja još ne očekuje.
Autor: Financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
