Bosna i Hercegovina mora popraviti imidž kod investitora iz inozemstva. U 2021. godini se činilo da se BiH oporavlja od pandemije i lock down-a. Nažalost, ekonomiju je poprilično uzdrmao napad Rusije na Ukrajinu. BiH je jedno vrijeme bila u fokusu stranih investitora, a od milja su je nazivali i “mala Kina”. Pružala je relativno jeftiniju radnu snagu, tehnološki se dosta stvari moglo proizvesti, a smještena je u srcu Europe. Ipak, u 2022. godini ulaganja iz inozemstva su pala za čak 26 posto u usporedbi s godinom prije.
Spora birkoracija i nedostatak radnika
Državna Agencija za promociju stranih investicija nedavno je za RSE rekla kako je na pad investicija iz inozemstva najviše utjecao rat u Ukrajini, navodi Večernji. U Udruzi poslodavaca kao razloge što se ne ulaže dovoljno u BiH, navode političku nestabilnost, sporu birokraciju, te nedostatak radnika. Navode da je nelogično da dolaze investitori ako nema radnika. Izvršni direktor Udruge ekonomista SWOT Saša Grabovac za RSE je naveo i loš imidž državee, aludirajući na političku nestabilnost. Kapital, poznato je, ne voli nikakvu neizvjesnost.
BiH je poznata i po kompliciranoj administraciji, tako da treba poraditi na imidžu države, a ponajprije na unaprjeđenju procedura i svega onoga na što se žale ne samo strani, nego i domaći investitori.
Saša Grabovac, izvršni direktor Udruge Ekonomista SWOT
Investitori dođu i odu
Nije rijedak sluečaj da investitori dođu, međutim, kada se na terenu susretnu s nedostatkom radne snage, repromaterijala i kompliciranim procedurama, odustanu od ulaganja u Bosnu i Hercegovinu. Jedna od inicijativa koja se ranije pojavila jest to da predstavnici dijaspore uzmu stvar u svoje ruke. Očekuje se da oni pokušaju dovesti ulagače i pokrenuti proizvodnju u BiH. Neophodno je koristiti iskustvo ljudi
koji su dugo u inozemstvu. Stekli su znanja, usvojili radnu etiku i imaju viziju, a posebno je važno je da ih veže patriotizam za BiH. Jer, moramo biti iskreni sami prema sebi i priznati da je mnoge nepravedni sustav otjerao iz BiH.
Ako oni nemaju sami inicijativu, treba ih netko potaknuti. Država bi morala se morala aktivno baviti dijasporom i nuditi im pogodnosti da investiraju u rodni kraj. Problem je što Bosna i Hercegovina nema adekvatan tim koji bi pregovarao s potencijalnim investitorima. Imamo veleposlanike koji se u razgovoru sa strancima uglavnom bave politiom. Gospodarstvom se rijetko tko bavi. Navedeno treba mijenjati pod hitno. Moraju se prružiti uvjeti stranim investitorima da jednostavno ulažu. Potrebno je da osjete dobordošlicu. Političari trebaju stvoriti poduzetničku klimu, ukoliko želimo više stranih investicija.
Strani kapital najviše se ulaže u financijske uslužne djelatnosti, trgovinu na veliko, proizvodnju baznih metala, proizvodnju i opskrbu električnom energijom i plinom, poslove klimatizacije i trgovinu na malo. Nakon desetljeća stagnacije hitno je potrebno, osobito sada kada je kandidacijski status za EU vjetar u leđa, da BiH krene putem gospodarskog razvoja, a u kriznim vremenima ne treba strahovati, nego tražiti priliku.
