Analitičari Bank of America upozoravaju da bi rat u Iranu mogao imati dugotrajan ekonomski učinak, čak i u scenariju brzog smirivanja sukoba. Prema njihovim procjenama, globalno gospodarstvo suočit će se sa sporijim rastom, višom inflacijom i trajno povišenim cijenama energije.
Ekonomist Claudio Irigoyen i njegov tim ističu da je trenutačni učinak sukoba već vidljiv: „Ratna dividenda do sada: blaga stagflacijaU ekonomiji, stagflacija ili recesijska inflacija je situaci...“, čime opisuju kombinaciju usporavanja gospodarskog rasta i rasta cijena.
„To nije naftni, već energetski šok“
Analiza dodatno naglašava promjenu prirode rizika. Kako navodi Irigoyen: „Rat u Iranu nije naftni šok – to je energetski šok.“
Drugim riječima, iako je nafta i dalje ključni faktor, globalno gospodarstvo danas je znatno osjetljivije na širi spektar energetskih inputa, uključujući prirodni plin i gnojiva. Upravo ta ovisnost dodatno povećava ranjivost europskih ekonomija i tržišta u razvoju.
Revidirane prognoze: sporiji rast, viša inflacija
BofA je značajno prilagodila svoje makroekonomske projekcije:
- Rast američkog gospodarstva za 2026. smanjen je na 2,3% (pad od 50 baznih bodova)
- InflacijaInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... u SAD-u očekuje se na razini od 3,6% (ranije 2,8%)
- Globalni rast procjenjuje se na 3,1%
- Globalna inflacija revidirana je na 3,3%
Ove brojke potvrđuju trend koji ekonomisti sve češće ističu – povratak inflacijskih pritisaka uz istovremeno slabljenje gospodarske dinamike.
Nafta prema 100 dolara po barelu
Ključna pretpostavka analize je da će cijene nafte ostati blizu 100 dolara po barelu tijekom cijele 2026. godine. Takav scenarij dodatno bi opteretio industriju, potrošače i monetarne politike.
Irigoyen naglašava: „To je u skladu sa stagflacionim šokom koji bi utjecao na inflaciju ranije i izraženije nego na rast BDP-a, prema našem osnovnom scenariju u kojem cijene nafte ostaju blizu 100 dolara do kraja 2026.“
Rizik recesije u slučaju eskalacije
Iako osnovni scenarij pretpostavlja smirivanje sukoba u relativno kratkom roku, analitičari upozoravaju na značajno negativne posljedice u slučaju eskalacije.
Prema procjeni BofA, kombinacija znatno viših cijena energije i potencijalne korekcije na financijskim tržištima mogla bi imati ozbiljne posljedice.
Kako zaključuje Irigoyen: „Ako sukob eskalira i potraje, utjecaj znatno viših cijena energije, uz značajnu korekciju cijena imovine, mogao bi globalno gospodarstvo gurnuti u recesiju.“
Energetski rizik kao ključni makro faktor
Ova analiza jasno pokazuje da geopolitički šokovi više ne djeluju isključivo kroz tradicionalne kanale poput cijene nafte, već kroz kompleksan i međusobno povezan energetski ekosustav koji uključuje plin, gnojiva i opskrbne lance. Upravo ta šira ovisnost čini globalno gospodarstvo osjetljivijim nego u prethodnim krizama.
Ključni rizik danas nije samo rast cijena energije, već njegova sekundarna transmisija na inflaciju, industrijsku proizvodnju i kupovnu moć potrošača. U takvom okruženju monetarne politike postaju ograničenije, dok fiskalni pritisci rastu, osobito u uvoznim ekonomijama.
Ako se energetska nestabilnost produlji, svijet bi se mogao suočiti s dugotrajnijim razdobljem „nove normalnosti“ obilježene sporijim rastom i trajno povišenim cijenama. Upravo zato sigurnost i diverzifikacija energetskih izvora postaju ne samo strateško, već i ključno makroekonomsko pitanje za stabilnost globalnog gospodarstva.
