Utorak, 16 srpnja, 2024
spot_img

Zadnje objave

Možda vam se sviđa

Kako klimatske promjene utječu na tržište osiguranja

Sve više štete uzrokuju klimatske promjene. Za osiguranja to znači da moraju povećati svoje premije. Hoće li za neke regije uopće biti moguće osiguranje?

„U principu, kada se šteta povećava, netko to mora platiti”, kaže Ernst Rauch, stručnjak za klimu u kompaniji za reosiguranje MunichRe. Ili osiguravajuće društvo, ili država ili pak osoba koja je pretrpjela štetu.

Logika osiguranja je: mnogo ljudi se osigurava, samo mali broj pretrpi štetu i ona se onda nadoknađuje. Ali ako štetu više ne prijavi samo mali broj osiguranika, već sve više njih onda će osiguravajuće društvo taj veći rizik jednostavno prebaciti na osiguranike. Drugim riječima: premije osiguranja rastu. Jer ima smisla da osiguravajuća kompanija daje beneficije osiguranja samo ako ostvaruje profit.

S obzirom na to da su neki ekstremni događaji u prošlosti prekoračili mogućnosti osiguravajućih društava, ona se osiguravaju kod takozvanih reosiguravajućih kuća. Jedna od najvećih kompanija za reosiguranje je MuenichRe. Već oko 50 godina ova osiguravajuća kuća istražuje efekte klimatskih promjena zbog vlastitih poslovnih interesa.

Dio osiguravajućih društava se već povukao

Ali što ako rizici u vezi sa klimom postanu toliko veliki da osiguravajuće kuće više ne žele osiguravati određena područja? Ili bi se premije morale povećati do te mjere da ih nitko više ne bi htio plaćati?

U Kaliforniji u SAD-u se jedna od najvećih osiguravajućih kompanija State Farm već povukla iz poslovanja. Kompanija je kao razloge navela brzo rastući rizik od katastrofa, visoke troškove gradnje i teško tržište reosiguranja.

Dok je šteta za industriju osiguranja u Kaliforniji u posljednjih nekoliko desetljeća iznosila jednu do tri milijarde dolara godišnje. Sada je mnogo više od deset milijardi, objašnjava Rauch. To je prilično veliki skok.

Poplave u BiH nisu rijetke
Poplave u BiH nisu rijetke

Osiguranici pretrpe i do 90 milijardi dolara gubitaka godišnje zbog klimatskih promjena

Ali, ne događa se samo u Kaliforniji da sve češće ekstremne vremenske prilike izazivaju sve veću štetu. Poplave, oluje, suše i požari, sve se to događa i u Njemačkoj. A događat će se sve češće, kako prenosi njemačka meteorološka služba. To znači da nastala šteta prijeti da povećavanjem i utjecanjem na sve više ljudi.

„Iznos osiguranih gubitaka od prirodnih katastrofa širom svijeta sada je oko 100 milijardi dolara godišnje”, kaže Ernst Rauch. „80 do 90 posto ove štete je šteta vezana uz vremenske prilike.”

Osiguranja se mogu odlučiti da iznos štete ograniče

To što je šteta u porastu samo je djelomično posljedica sve češćih meteoroloških događaja. Glavni pokretači su socio-ekonomski faktori, smatra ovaj stručnjak. Zgrade i infrastruktura se grade kvalitetnije, stanovništvo raste, a izgradnja se nastavlja u posebno osjetljivim područjima, kao što su priobalna područja ili u blizini rijeka.

Pritom je stvarni iznos štete mnogo veći jer nije sve osigurano. Širom svijeta, mnogo manje od polovine objekata je osigurano od prirodnih opasnosti, kaže Rauch. Čak i u Njemačkoj, na primjer, samo oko polovina zgrada je osigurana od poplava.

Ekstremno vrijeme izazvano izuzetno toplim i sušnim ljetima posljednjih godina, kao i katastrofa koju su izazvale poplave 2021. izazvalo je štetu u ukupnoj vrijednosti od preko 80 milijardi eura u Njemačkoj, priopćilo je Savezno ministarstvo za zaštitu okoliša. U obzir su uzete direktne štete na objektima i infrastrukturi, gubitak prinosa u šumarstvu i poljoprivredi, kao i troškovi indirektne štete, kao što je smanjena produktivnost rada.

Visina premije mora biti prilagođena rizicima

Ako pitate glavnog klimatologa MuenichRe-a može li se iz situacije u Kaliforniji naslutiti što će se jednog dana dogoditi Nijemcima, on ističe da State Farm nije mogao povećati premije osiguranja u skladu sa rizicima. Regulatorni organi SAD, komesari za osiguranje, to ne dozvoljavaju. Stoga je State Farm morao da se povuče sa tržišta, rekao je Rauh.

Dugoročno, međutim, može se dogoditi da određena područja više neće biti osigurana, čak i pored mogućnosti slobodnog formiranja cijena, kaže Rauch. U kratkom i srednjem roku, odnosno u sljedećih pet do deset godina, on tu opasnost ne vidi – osim manjih regionalnih područja.

No, ukupni ekonomski troškovi u Njemačkoj će se, dugoročno gledano, enormno povećati zbog klimatskih promjena, navodi savezna vlada. U ovisnosti od intenziteta klimatskih promjena, oni će do 2050. biti između 280 i 900 milijardi eura. Ovo čak ne uzima u obzir efekte smrtnih slučajeva, pad kvaliteta života, izumiranje životinjskih i biljnih vrsta ili posljedice po razinu voda.

Prevencija šteta postaje sve važnija

Pored ograničavanja klimatskih promjena, sprječavanje šteta je ključni faktor kada je u pitanju ograničavanje troškova. To je također najvažnija mjera ako klimatski rizici postanu toliko visoki da osiguravajuća društva više neće biti u stanju ponuditi pristupačno osiguranje, kaže Rauch. Na javnim površinama, na primjer, mogu se graditi nasipi. Privatnici mogu osigurati svoje rezervoare za naftu, postave pločice u svoje podrume i vode računa o tome da tamo ne čuvaju vrijedne predmete.

Poslije velikih poplava koje su se dogodile duž velikih rijeka u Njemačkoj 2002. i 2013. godine, tamo je zaštita od poplava značajno poboljšana, kaže Rauch. Slične mjere bi se morale provesti uzduž obala širom svijeta.

Krovna udruga osiguravajućih kuća također zahtjeva: „Glavni prioritet treba biti planiranje, izgradnja i renoviranje prilagođeno klimi. Osim toga, više nije dozvoljena gradnja u poplavnim područjima. Područja ne smiju biti vodonepropusna što znači manje asfaltiranih i betonskih površina.

Osiguranja i tržišta nemaju vremena za oklijevanje

Pored toga, potrebna je brza akcija. „Ako ne provodimo prevenciju dosljedno i prilagođavanje klimatskim utjecajima, procjenjujemo da bi se premije za osiguranje stambenih zgrada samo kao posljedica klimatskih šteta u Njemačkoj mogle udvostručiti u narednih deset godina “, upozorio je generalni direktor Krovne udruge Njemačke osiguravajuće privrede (GDV), Jörg Asmussen, već prije godinu dana.

Tuča je u BiH postala sve češća pojava
Tuča je u BiH postala sve češća pojava

Europa je također prespora kada je u pitanju prevencija, navodi Europska agencija za okoliš (EEA) u svom prvom izvješću o Europskoj procijeni rizika od klime. „Europski i nacionalni politički čelnici moraju odmah djelovati”, zahtijeva Leena Ylä-Mononen, izvršna direktorica EEA-e. Samo tako bi se klimatski rizici mogli smanjiti kako brzim smanjenjem emisija tako i odlučnim strategijama i mjerama prilagođavanja.

Izvor: Deutche Welle

Prijavite se na naš Newsletter

Popularno