Od 30. kolovoza Google SEO pravila u EU dobivaju važnu iznimku. Ista Googleova manualna SEO mjera više neće imati isti učinak u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Google će u Europskom gospodarskom prostoru prestati primjenjivati određene manualne mjere protiv zloupotrebe reputacije web stranice, dok se za korisnike u BiH ništa ne mijenja.
Promjena dolazi nakon pritiska Europske komisije, koja istražuje je li Google svojim pravilima neopravdano kažnjavao medije i druge izdavače koji dio sadržaja stvaraju s komercijalnim partnerima.
Naizgled je riječ o tehničkoj SEO promjeni. U pozadini je mnogo veće pitanje: gdje završava legitimna zarada medija, a počinje prodavanje autoriteta vlastite domene radi boljeg mjesta na Googleu?
Kada jaka domena postane prečac do Googlea
Google je pravilo site reputation abuse uveo kako bi spriječio praksu koju SEO industrija često naziva parasite SEO.
Model je jednostavan.
Web stranica godinama gradi reputaciju, publiku i autoritet na Googleu. Zatim treća kompanija na toj domeni objavljuje sadržaj koji zahvaljujući reputaciji hosta može rangirati znatno bolje nego da je objavljen na njezinoj vlastitoj stranici.
Poslovni portal, primjerice, može trećoj strani prepustiti sekciju s kreditima, kuponima ili drugim komercijalnim sadržajem proizvedenim prvenstveno radi Google pretraživanja.
Google smatra da se u takvom slučaju ne prodaje samo oglasni prostor. Prodaje se reputacija domene.
Problem zato nije samo postojanje sadržaja treće strane, nego njegova svrha: iskorištavanje ranking signala etablirane domene kako bi se dobila pozicija koju bi taj sadržaj inače mnogo teže ostvario.
EU vidi problem na drugom mjestu
Mediji već godinama dio prihoda ostvaruju kroz native advertising, komercijalne vodiče, affiliate projekte, posebne partnerske sekcije i druge oblike suradnje s kompanijama.
Google je 2024. dodatno pooštrio svoje pravilo i poručio da ni urednički nadzor, white-label suradnja ili licenciranje sami po sebi ne znače da sadržaj više nije sadržaj treće strane.
Tu je počeo regulatorni problem.
Europska komisija otvorila je u studenome 2025. formalnu istragu prema Zakonu o digitalnim tržištima zbog sumnje da Google izdavačima možda ne osigurava poštene i nediskriminatorne uvjete pristupa rezultatima pretraživanja.
Komisija je posebno upozorila da Googleovo pravilo može pogoditi uobičajen i legitiman način na koji izdavači monetiziraju svoje web stranice i sadržaj.
Bruxelles, dakle, ne tvrdi da parasite SEO treba dopustiti. Pitanje je može li dominantna tražilica vlastitim pravilima određivati koji je poslovni model medija legitiman, a zatim mu ograničiti pristup publici.
Spor dolazi u trenutku kada Googleova dominacija nad distribucijom medijskog sadržaja već izaziva sve veći regulatorni pritisak.
Google uzvraća: Rezultati bi mogli biti lošiji
Google se s Bruxellesom ne slaže.
Kompanija tvrdi da je site reputation abuse stvaran problem kvalitete pretraživanja. Navodi primjer sumnjivog pružatelja kratkoročnih kredita koji plaća uglednoj web stranici za objavu sadržaja i linkova. Tako koristi povjerenje koje je ta domena već izgradila.
Iz Googleove perspektive, ublažavanje ograničenja ne mora pomoći samo legitimnim izdavačima. Može pomoći i onima koji jednostavno žele kupiti put prema vrhu rezultata pretraživanja.
EU pokušava spriječiti Google da svojom tržišnom moći određuje kako izdavači smiju zarađivati. Google pokušava spriječiti izdavače da autoritet svojih domena prodaju onima koji žele preskočiti put do vrha pretraživanja.
Što se mijenja u Google SEO pravilima u EU?
Google ne ukida site reputation abuse kao spam pravilo.
Od 30. kolovoza te se manualne mjere neće primjenjivati na rezultate koje vide korisnici u Europskom gospodarskom prostoru. To područje obuhvaća 27 članica EU te Norvešku, Island i Lihtenštajn.
Izvan tog područja politika ostaje nepromijenjena.
Manualna mjera znači da je Googleov reviewer utvrdio kršenje spam pravila, nakon čega određene stranice mogu izgubiti pozicije ili nestati iz rezultata.
Ali to nije cijela priča.
Google koristi i automatizirane sustave rangiranja. Oni mogu procijeniti da je određeni komercijalni dio portala zapravo neovisan od ostatka stranice. U tom slučaju ne mora naslijediti puni autoritet cijele domene.
Zato promjena Google SEO pravila u EU ne znači da će komercijalni sadržaji europskih izdavača automatski vratiti stare pozicije.
Mijenja se primjena određene manualne mjere, a ne cijeli Googleov sustav procjene i rangiranja sadržaja.
EU da, BiH ne
Tu promjena postaje posebno zanimljiva izdavačima iz Bosne i Hercegovine.
BiH nije članica Europskog gospodarskog prostora.
Hrvatska i Slovenija jesu.
Ako bi protiv dijela nekog portala postojala Googleova manualna mjera zbog site reputation abusea, od 30. kolovoza ona se ne bi primjenjivala na rezultate prikazane korisniku u Hrvatskoj. Za korisnika u BiH Googleova politika ostaje nepromijenjena.
To ne znači da će isti članak nužno biti na jednoj poziciji u Zagrebu, a drugoj u Mostaru. Googleov ranking ovisi o velikom broju signala.
Ali znači nešto dosad neuobičajeno: ista Googleova manualna SEO mjera može imati različit geografski učinak u Hrvatskoj i BiH.
Za medije iz BiH koji imaju publiku i u Hrvatskoj ili Sloveniji to nije nevažan detalj.
Jedno pitanje otkriva jeste li blizu granice
Za izdavače i kompanije koje plaćaju objave važnija je ipak praktična lekcija.
Sponzorirani članak, native advertising ili affiliate sadržaj nisu automatski Google spam.
Rizik raste kada treća strana koristi tuđu domenu prvenstveno zato što joj njezin autoritet omogućuje bolju poziciju na Googleu.
Postoji jednostavan test koji može pomoći urednicima i marketing odjelima:
Biste li ovaj sadržaj objavili da Google ne postoji?
Ako sadržaj ima smisla za publiku portala, prolazi stvarni urednički proces i postoji razlog da ga čitatelji pronađu i bez tražilice, bliži je legitimnom komercijalnom sadržaju.
Ako je glavni argument za objavu da jaka domena može određenu ključnu riječ dovesti na prvu stranicu Googlea, poslovni model već ulazi u znatno rizičniju zonu.
Spor koji je veći od SEO-a
Googleova odluka pokazuje koliko se promijenio odnos snaga između Bruxellesa i najvećih tehnoloških platformi.
Prema Zakonu o digitalnim tržištima, kršenje pravila može kompaniju stajati do 10 posto njezina ukupnog globalnog godišnjeg prometa. Google zato ima snažan razlog riješiti spor prije nego što završi novom velikom kaznom.
Ali posljedica nadilazi jednu SEO politiku.
Godinama je Google sam određivao pravila prema kojima web stranice dobivaju ili gube vidljivost. Regulator sada sve češće pita jesu li ta pravila samo pitanje kvalitete proizvoda ili mogu postati način upravljanja cijelim digitalnim tržištem.
Autoritet domene postao je poslovna imovina. Google želi spriječiti njegovu prodaju radi boljeg rankinga, dok EU želi spriječiti Google da sam određuje koji su poslovni modeli izdavača legitimni.
Od 30. kolovoza taj sukob dobiva vrlo konkretnu posljedicu: Googleova manualna SEO mjera može vrijediti za korisnika u BiH, a ne vrijediti za korisnika u Hrvatskoj.
Za izdavače zato ostaje pitanje koje je važnije od samog algoritma: biste li taj sadržaj objavili i da Google ne postoji?
