Federacija BiH u lipnju je imala 2.301 zaposlenog više nego mjesec ranije, ali iza ukupnog rasta od 0,4 posto krije se snažan sezonski efekt. Samo hotelijerstvo i ugostiteljstvo dodali su 970 zaposlenih i tako generirali oko 42 posto ukupnog mjesečnog povećanja.
Na godišnjoj razini slika je puno mirnija. Ukupan broj zaposlenih dosegnuo je 548.848, tek 0,2 posto više nego u lipnju prošle godine.
Lipanjski skok zato zasad više govori o sezoni nego o snažnom ubrzanju tržišta rada.
Više od 40 posto rasta iz jednog sektora
Najveći mjesečni rast zabilježen je u djelatnostima smještaja te pripreme i usluživanja hrane.
Broj zaposlenih povećan je s 28.412 u svibnju na 29.382 u lipnju, odnosno 3,4 posto. To je 970 dodatnih zaposlenih u samo jednom mjesecu.
Drugim riječima, od svakih deset dodatnih zaposlenih u FBiH u lipnju, više od četvero došlo je iz hotelijerstva i ugostiteljstva.
Takvo kretanje nije iznenađenje pred vrhunac ljetne turističke sezone. Ali jasno pokazuje koliko sezonsko zapošljavanje može utjecati na ukupnu mjesečnu statistiku.
Rast je zabilježen i u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu, za 1,8 posto. Ostale uslužne djelatnosti porasle su 1,1 posto, a poslovanje nekretninama te administrativne i pomoćne usluge po jedan posto.
Trgovina i industrija drže više od trećine radnih mjesta
Najbrže trenutačno zapošljavaju sezonske djelatnosti, ali najveći poslodavci ostaju trgovina i industrija.
U trgovini na veliko i malo te popravku motornih vozila i motocikala radi 101.056 ljudi, a prerađivačka industrija gotovo je izjednačena s 99.909 zaposlenih.
Zajedno zapošljavaju 200.965 ljudi, odnosno oko 36,6 posto svih zaposlenih u Federaciji.
Više od svakog trećeg zaposlenog u FBiH tako radi u trgovini ili prerađivačkoj industriji.
To je važna slika strukture tržišta rada, posebno zbog velike izloženosti prerađivačke industrije kretanjima na europskim izvoznim tržištima.
Obrazovanje izgubilo 877 zaposlenih
Na suprotnoj strani nalazi se obrazovanje.
Broj zaposlenih smanjen je s 49.014 na 48.137, odnosno 1,8 posto. U jednom mjesecu riječ je o padu od 877 zaposlenih.
Taj podatak ipak ne treba tumačiti kao početak trenda. Lipanj donosi završetak školske godine i promjene povezane s ugovorima na određeno vrijeme, pa će tek sljedeći mjeseci pokazati je li riječ isključivo o sezonskom kretanju.
Unatoč padu, obrazovanje ostaje među najvećim djelatnostima prema broju zaposlenih. Slijede javna uprava, obrana i obvezno socijalno osiguranje sa 47.678 te zdravstvo i socijalna zaštita s 40.808 zaposlenih.
Od početka godine gotovo 6.500 zaposlenih više
Širi pogled pokazuje još jednu zanimljivu promjenu.
U siječnju je FBiH imala 542.342 zaposlena, a u lipnju 548.848. To je povećanje od oko 6.500 zaposlenih u pet mjeseci.
Kretanje ipak nije bilo ravnomjerno. U veljači je broj zaposlenih praktički stagnirao, a snažniji rast pojavio se tijekom proljeća. U travnju je mjesečno povećanje iznosilo 0,6 posto, u svibnju 0,2 posto, a u lipnju 0,4 posto.
O tome koliko se tržište rada početkom godine sporo pomicalo pisali smo i kada smo analizirali kretanje plaća i zaposlenosti u FBiH.
Godišnjih 0,2 posto ipak je važnija brojka
Pozitivnih 2.301 u jednom mjesecu dobro zvuči. Ali za procjenu stvarne snage tržišta rada važnija je usporedba s prošlom godinom.
U lipnju 2025. FBiH je imala 547.601 zaposlenog. Godinu poslije ima ih 548.848.
Razlika je samo 1.247 ljudi, odnosno 0,2 posto.
To znači da Federacija trenutačno ne gubi radna mjesta, ali ih na godišnjoj razini stvara vrlo sporo.
Upravo zato lipanjske brojke treba čitati u dva sloja.
Mjesečni rast pokazuje da je sezona snažno pokrenula zapošljavanje. Godišnji rast pokazuje da još nema dovoljno dokaza za snažnije širenje ukupnog tržišta rada.
Pravi test dolazi nakon ljeta
Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, zaposlenost se od početka godine oporavila nakon slabijeg siječnja i veljače.
No lipanjski rezultat snažno je poguralo upravo ugostiteljstvo i hotelijerstvo.
Zato će puno zanimljiviji podatak doći nakon završetka turističke sezone.
Ako se sadašnji broj zaposlenih zadrži i kada sezonska potražnja oslabi, rast će dobiti puno veću težinu. Ako se dio od 2.300 lipanjskih radnih mjesta izgubi, bit će jasno koliko je aktualni skok zapravo bio sezonski.
Za sada je poruka jednostavna: FBiH ima više zaposlenih, ali godišnjih 0,2 posto još nije rast koji bitno mijenja sliku tržišta rada.
