Ministrica financija Sjedinjenih Država Janet Yellen, šef Svjetske banke Ajay Banga i mnoštvo svjetskih čelnika gledali su kako Hakainde Hichilema, predsjednik Zambije, uzima mikrofon. Povod: summit u Parizu čiji je domaćin francuski predsjednik Emmanuel Macron. 24. lipnja kako bi se osmislila rješenja za dužničku krizu koja je zahvatila svijet u razvoju.
Bio je to trenutak predaha za Zambiju, koja je 2020. postala prva afrička zemlja koja nije platila svoj državni dug nakon pustošenja COVID-19. U Parizu su njeni najveći zajmodavci, uključujući Kinu i zapadne zemlje, pristali restrukturirati zambijske kredite u iznosu od 6,3 milijarde dolara u sklopu inicijative pod vodstvom G20.
Ipak, nakon što je zahvalio Francuskoj, Kini, Južnoafričkoj Republici – koje su imale ključnu ulogu u pregovorima – i drugima. Hichilema je izrazio oprez, prenosi Investitor.me. Trebalo je više od dvije godine razgovora da se odobri zambijski plan restrukturiranja duga, istaknuo je.
Za zemlje koje dolaze nakon nas postoji potreba da se procesi ubrzaju, rekao je Hichilema. “Svaki dan ne isporučujemo te stvari koje su pod našom kontrolom, u biti povećavamo troškove i šteta se povećava.”
Broj zemalja koje traže restrukturiranje duga poput Zambije samo raste
Većina zemalja u razvoju s niskim dohotkom danas se ili već nalazi u dugotrajnom problemu ili mu je blizu. U međuvremenu se očekuje da će dva velika svjetska gospodarstva, SAD i Kina, doživjeti skok javnog duga na višu razinu nego prije pandemije.
Gana i Šri Lanka nisu platile svoj inozemni dug 2022., dvije godine nakon Zambije. Pakistan i Egipat su na rubu bankrota. Dana 30. lipnja Pakistan je s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) sklopio okvirni sporazum o financiranju u iznosu od 3 milijarde dolara. Obećavajući potencijalno kratkoročno olakšanje.
Razine globalnog javnog duga ostaju visoke – na 92 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) na kraju 2022. Unatoč padu s rekordnih razina zabilježenih tijekom pandemije COVID-19, kada su dosegnule 100 posto BDP-a na kraju 2020.
Dakle, je li dužnička kriza globalna zaraza?
Jesu li zemlje s niskim dohotkom u mnogo većem riziku od drugih? Bi li zemlje bile prisiljene prihvatiti oštre uvjete spašavanja? I što bogatije zemlje i financijske institucije poput MMF-a i Svjetske banke mogu učiniti da ublaže bol?
Sve veći dug siromašnih zemalja je alarmantan, ali nema dokaza o zarazi koja bi mogla izazvati globalnu krizu. Ipak, ekonomisti i stručnjaci za upravljanje dugom kažu da bogatije zemlje moraju brzo djelovati kako bi privukle relativno nove vjerovnike, uključujući Kinu i privatni sektor. Na poslove restrukturiranja duga kako bi se ubrzao gospodarski oporavak i izbjeglo ponavljanje dužničke krize iz 1980-ih koja je godinama pritiskala desetke manje razvijenih zemalja nacije.
Kolaps
Pandemija COVID-19 srušila je gospodarsku aktivnost na globalnoj razini. To je dovelo do pada prihoda i povećane potrošnje vlada kako bi zaštitile gospodarstvo od štetnih učinaka usporavanja i otpuštanja. Kao rezultat toga, globalni javni dug porastao je najviše u godinu dana s 84 posto BDP-a na kraju 2019. na 100 posto godinu dana kasnije.
Siromašnije zemlje, koje je najviše pogodila kriza javnog zdravstva, morale su više ovisiti o vanjskim zajmovima kako bi preživjele. Oko 60 posto zemalja u razvoju s niskim dohotkom sada je ili pod visokim rizikom ili u dužničkoj nevolji. Te su ili imale ili će započeti proces restrukturiranja duga. Prije pandemije ta je brojka bila 40 posto.
Situacija s dugom pogoršana je ruskom invazijom na Ukrajinu u veljači 2022. Što je dovelo do povećanja globalnih cijena roba i hrane.
“Sada, ponovno oživljavanje inflacijeInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... znači da su glavne središnje banke podigle kamatne stopeKamate su trošak, odnosno cijena koju plaćate za pozajmlji..., čineći troškove servisiranja duga skupima. To je problem i za zemlje s niskim i srednjim dohotkom”, Ugo Panica, profesor ekonomije na Sveučilištu u Ženevi.
52 zemlje u razvoju
Sve u svemu, 52 zemlje u razvoju – u kojima živi polovica svjetskog stanovništva koje živi u ekstremnom siromaštvu – suočavaju se s ozbiljnim problemima duga i visokim troškovima zaduživanja.
Kao što se često događa usred kriza, dolar je ojačao 2022. u odnosu na većinu novih i razvijenih gospodarstava. Jer je porasla potražnja ulagača za američkom valutom, koja se smatra sigurnom imovinom. To je zauzvrat učinilo još skupljim za zemlje s niskim i srednjim dohotkom servisiranje svojih dužničkih obveza. Budući da je većina prekograničnih zajmova i međunarodnog duga denominirana u američkim dolarima.
“Mnogo globalne likvidnosti koja dolazi za refinanciranje je u dolarima i ako vaša valuta padne, kao što se dogodilo u slučaju Gane, gdje je cedi kolabirao- Vaša sposobnost otplate duga je oštećena”, kaže Judith Tyson, istraživačica Institut za prekomorski razvoj (ODI).
“Vjerojatno će biti još nekoliko godina visoke razine dolara i kamatnih stopa i to je značajan problem”, dodala je.
Valuta Gane, cedi, izgubila je više od 50 posto svoje vrijednosti između siječnja i listopada 2022., zbog čega se dug zemlje povećao za 6 milijardi dolara. Gana nije platila veći dio svog inozemnog duga u prosincu i sada namjerava prepoloviti svoj dug od 20 milijardi dolara u sljedeće tri godine kako bi osigurala zajam od 3 milijarde dolara od MMF-a kao dio svog restrukturiranja duga.
Međutim, borbe Gane, Šri Lanke, Zambije i desetaka drugih nacija koje su na rubu bankrota nisu bez presedana.
