Petak, 21 lipnja, 2024
spot_img

Zadnje objave

Možda vam se sviđa

Idemo li prema ‘savršenoj ekonomskoj krizi’

Marko Rakar dugogodišnji je konzultant i savjetnik na području informatičkih sustava i korištenja financijske forenzike u identificiranju zloupotreba, korupcije i kriminala. Član je i suosnivač dviju udruga – Udruge članova obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova te međunarodne Udruge certificiranih istražitelja prijevara (ACFE.),prenosi poslovni.hr.

“Vjerujem da ulazimo u vrlo duboku krizu kakvu do sada nismo imali, osobito ne tijekom naših života. Nije to samo pitanje tehnološkog sektora nego apsolutno svih industrijskih grana, trenutačno uz iznimku energetskog sektora, no i on će doći na red kada recesija krene svojom punom snagom. Ima puno razloga zašto će ova kriza, tzv. polikriza biti dublja i veća od ostalih, a između ostalog zbog neograničenog tiskanja novca posljednjih godina koje uvijek rezultira velikom inflacijom.

Ruska kriza

Ruska invazija na Ukrajinu pokrenula je ogromno energetsko preslagivanje na svjetskoj razini. U kombinaciji s lokalnim problemima poput njemačkog gašenja nuklearki i francuskih remonta dovodi do ogromnih disbalansa energetske bilance. Posljedica je preslagivanje europske industrijske baze koja odjednom više nije konkurentna te će energetski intenzivne industrije pobjeći iz Europe. Dok istovremeno imamo raspad koncepta globalizacije i masovni “on shoring” i povratak nekih industrija kući.

Tu je i američko-kineski trgovački sukob koji se zasad vodi na razini tehnoloških kompanija, ali je u suštini geopolitičke prirode. I na kraju, nitko u biti ne zna što će se dogoditi sa siromašnim afričkim, azijskim ili latinskoameričkim državama.  Koje u sukobima bogatih blokova moraju i dalje kupovati energiju ili hranu, ali po neusporedivo višim cijenama. Za razliku od prethodne krize 2008./2009., koja je bila uglavnom kriza pohlepe. Ovo je sistemska kriza na svim razinama i čini mi se da sada rušimo stare i udaramo temelje novog svjetskog poretka”, rekao je Rakar.

Komentirao je i vrijednosti kompanija

“Nije sporno da smo u balonu, osobito tehnološki sektor. Taj balon nastao je uglavnom zato što već dugi period imamo iznimno niske, praktički nepostojeće kamate na kapital.  Kapitala ima u neograničenim količinama i to je dovelo do predatorskog kreditiranja, tj. masovnog financiranja različitih akvizicija koje su kroz čisto tržišne mehanizme dizale cijene dionica.

Kao i fenomena zombi-kompanija koje vjerojatno nisu profitabilne i nemaju to šanse ni postati, ali su se održavale na životu zahvaljujući jeftinom zaduživanju. Sada ulazimo u period obračuna i vrijednosti će se morati svesti u realne okvire. Dok s velikih visina na kojima se nalazimo padovi su dugački i bolni, a posljedice dalekosežne. Ogromna količina uglavnom fiktivne vrijednosti bit će uništena, a skupa s njome i niz kompanija, potencijalno i banaka, a možda i koja država poklekne pod pritiskom” analizira Rakar.

Na pitanje kako vidi sljedeću godinu, prije svega za domaći ICT Rakar odgovara:

“U posljednjih nekoliko godina često sam pisao o različitim faktorima koji su se polako kristalizirali u svjetskoj ekonomiji, a koji svi po mojem mišljenju vode prema “savršenoj ekonomskoj oluji” kakvu nitko od nas nije do sada doživio. Krizi koja po svemu sudeći ima potencijal biti usporediva, ako ne i veća od Velike depresije 1929. godine.  Čiji se obrisi koje danas naziremo zabrinjavajuće poklapaju sa Strauss-Howeovom generacijskom teorijom “četvrtog zaokreta”. Ona kaže da nakon raspona jednog ljudskog života, svakih 80-100 godina, imamo veliku krizu. Iz naše lokalne perspektive vjerujem da ćemo je preživjeti.

Budući da smo svi zajedno odrasli u razdoblju permanentnih kriza koje su bile dublje i dugotrajnije nego na drugim mjestima. Uz malo sreće iskoristit ćemo to naše genetski urođeno snalaženje. Da malo jače zagrabimo i pokušamo nadoknaditi udaljenost između sebe i ostatka razvijenog svijeta. Volio bih samo vidjeti više dokaza da naša država priprema i sebe i ekonomiju za tešku kriznu godinu ili krizne godine koje su pred nama. Svaka kriza je prilika, pa tako i ova, bila bi velika šteta da je ne iskoristimo”.

Prijavite se na naš Newsletter

Popularno