Jedan od organizatora Money Motion konferencije je Igor Gržalja, menadžer s dvadeset godina iskustva stečenog na različitim pozicijama u IT industriji. S Igorom smo razgovarali o poslovanju kompanije kojom upravlja, o trendovima u IT industriji ali i o tome što nas očekuje na ovogodišnjem izdanju Money Motion konferencije.
Prije svega se zahvaljujemo na izdvojenom vremenu. Iako je Igor Gržalja već poznat široj zajednici, posebno onoj IT, možete li se kratko predstaviti našim čitateljima koji pretežno dolaze iz Bosne i Hercegovine.
Inženjer po struci, manager po profesiji, 20-tak godina iskustva uglavnom vezano za tehnologiju, ICT i razvoj poslovanja. Moj rad u posljednjih 15-tak godina usmjeren je na podizanje razine digitalizacije i općenito popularizaciju IT/softverske industrije u široj regiji. Pažnju su mi privukli sektori s velikim potencijalom i utjecajem na šire društvo. Kao javni sektor i financijski sektor s kojim sam imao priliku rasti od početaka nastajanja modernog Fintecha.
Financijski sektor je izrazito dinamičan. Ponosan sam na mnogobrojne projekte Mobilnog bankarstva, podizanja Digitalne banke, transformacija tradicionalnih banaka u agilnije organizacije, uvođenje pojedinih inovacija kao naprimjer pametne mobilne autentikacije, različitih generacija beskontaktnog plaćanja, mogućnosti otvaranja bankarskog računa na daljinu koje su stručnjaci iz ASEE timova implementirali u desetine, ako ne i stotine institucija u široj regiji. U suštini kreirati moderan digitalan financijski sektor upravo u našoj regiji.
Ponosan sam također, što smo uspjeli naša znanja i tehnologije implementirati i van naše regije. U zemlje poput Italije, USA, Mađarske, Litve, Uzbekistana, Egipta, Nigerije, Malte…
Inače sam Country Leader ASEE Hrvatska. I vjerujem da u ovoj tvrtki kreiramo nešto što će naše klijente i njihove korisnike, naše partnere i naše zaposlenike učiniti boljima, efikasnijima i spremnijima na digitalno društvo.
Kakva je bila 2023. godina za Asseco SEE? Jeste li ostvarili zacrtane ciljeve, te je li godina bila u skladu s planovima? Sto možemo očekivati u tekućoj 2024. godini? Kakvi su trendovi u IT industriji? Koliko poznajete IT tržište Bosne i Hercegovine?
2023 godina je za ASEE bila uspješna i većinu zacrtanih ciljeva smo ostvarili. Izgradili smo dugoročnu suradnju s ključnim klijentima koji nam osiguravaju stabilnost. A zauzvrat mi im pružamo pouzdanost što nam daje mogućnost investicija i izlazaka na nova tržišta koja vidimo kao perspektivna. Svjesni smo da je danas izrazito zahtjevno planirati u IT industriji. I model koji ja podržavam je da organizacija bude fleksibilna i agilna na promjene i prilike koje nam se ukažu. Gradimo takvu kulturu i svijest unutar organizacije i to smatram kao najbitniji dugoročni cilj. Sretan sam što sam okružen ljudima koji imaju povjerenja u naš rad. Izrazito se zalažu da osiguramo sebi i našim klijentima kvalitetu i racionalno planiramo budućnost.
Mi s pozitivnim duhom gledamo na 2024. Iako smo smanjili ambicije rasta sukladno naznakama s tržišta, ali želimo zadržati jasnu razinu kvalitete i profitabilnosti tvrtke. Smatram da je razlog za manji rast očekivana ekonomska nesigurnost. Mi ćemo u takvoj situaciji pokušati iskoristiti neke od prilika za bolju internu organizaciju, dodatni razvoj nekih proizvoda i kreiranje atraktivnije ponude, te se aktivnije približiti klijentima da bolje razumijemo njihove potrebe.
IT tržište Bosne i Hercegovine djelomično poznajem. I sudim na osnovu činjenice da kontinuirano radimo s ASEE BiH na različitim zajedničkim projektima i da imamo niz klijenata u Bosni i Hercegovini koja koriste ASEE rješenja. Očekivano, kao i u ostatku IT zajednice postoji nedostatak kvalitetnog kadra ili nam je ponekad teško dostupan. I očekivanja klijenata je ponekad teže u potpunosti ispuniti. Moji su dojmovi da u Bosni i Hercegovini postoji izrazito puno potencijala i kvalitetnih tvrtki koje imaju značajan potencijal i moguće da udruživanjem s ASEE mogu napraviti i više. Dobri primjeri su tvrtke BSTS i Dwelt koje smo nedavno preuzeli s ciljem daljnjeg razvoja i pružanjem prilike da se dodatno prošire izvan granica BiH i regije.
Dobra strana IT zajednice je da je neopterećena lokacijom tako da smatram da se u BiH može razvijati kvalitetno kao i bilo kojem drugom dijelu svijeta.
Koje su po Vama prednosti našeg tržišta a koji su nedostaci? kakvi se globalni trendovi očekuju u IT industriji u tekućoj i narednim godinama?
Kada govorimo o našim „domaćim“ tržištima koja dijele sličnu povijest i sličan jezik, mogu reći da je velika prednost to što se moramo boriti za svaki korak napredovanja. Nije jednostavno doći do velikih projekata. Teško nam je izaći na nova tržišta. Ali uporni smo i imamo jedan propulzivan duh da nađemo rješenje kada je to i najteže, te imamo iznimne ljude / talente u regiji. Neke iznimne IT firme u regiji koje danas stvarno mogu biti al-pari sa globalnim igračima.
Nedostatak je da su tržišta mala i fragmentirana čime se ne može osigurati skalabilnost. Znači, treba raditi u 2 smjera, osigurati kvalitetan pristup lokalnim klijentima, prilagodljivost i inovativnost te drugi smjer u vidu otvaranja novih tržišta koja su veća i s većim potencijalom skalabilnosti.
Što se tiče trendova, puno se priča i radi na umjetnoj inteligenciji, a pogotovo generativni AI. Ja bi to usporedio s, nekada davno inovativnom, tehnologijom GPS. Tehnologija je bila dugi niz godina dostupna uskom krugu ljudi, vojsci prije svega. Otvaranjem za javnost, svi su dobili novu perspektivu, nestale su klasične papirnate karte, prometne karte i danas ne možemo zamisliti da negdje putujemo ili čak odlazimo na bankomat bez korištenja lokacijskih usluga. AI je ušao u „javnu domenu“ i za očekivati je puno interesantnoga što to nosi.
Drugi trend koji primjećujem je izniman rast bojazni vezano uz sigurnost i sve veća posvećenost organizaciji sigurnosti. Dobar primjer su veliki broj hakerskih napada pa čak i cyber ratovi među zemljama koji mogu onemogućiti neke usluge na koje smo se navikli i realno bez njih teško možemo funkcionirati. Zamislite na primjer da usluga platnog prometa nije dostupna, ili se desi značajan napad na neku državu i/ili financijsku instituciju koji za rezultat ima gubitak svih podataka.
Okrenimo se konferenciji Money Motion 2024, koja nas ocekuje od 21.i 22. ožujka u Zagrebu. Jedan ste od suosnivača. Ispričajte nam kako se rodila ideja o organizaciji fintech konferencije?
Money Motion je nastao kao žar entuzijazma nekolicine nas iz same industrije na jednom druženju. I to je ono što je iznimno i podsjeća me na entuzijazam startupa sa vizijom da na jednom mjestu prikupimo relevantne ljude u industriji, fintech, payment, crypto. Zajedno s relevantnim regulatorima i ostalim dionicima u industriji postavimo platformu za networking i razmjenu znanja i iskustva.
Ja sam osobno prisustvovao mnogim eventima organiziranim od strane raznih organizacija i shvatio da mi niti jedan nije ništa „novo“. Stoga smo razmišljali zašto ne inicirati jedan bitan event koji našoj regiji i cijeloj industriji može biti od značaja na način i na razini kvalitete koju mi sami očekujemo. Na kraju krajeva, svi inicijatori su duboko u fintech / payment / crypto industriji dugi niz godina. I vjerujemo da to može biti naš doprinos zajednici, omogućiti razmjenu i generiranje novih ideja. Ponosan sam što je tim iza same konferencije prošle godine uspio organizirati iznimnu konferenciju. A ove godine vjerujem da će biti još i bolja!
Koji su najveći izazovi prilikom organizacije ovakve konferencije? Na što ste posebno ponosni u programu ovogodišnje konferencije?
Sretan sam što smo svi u organizaciji poštujemo i njegujemo dobre odnose. Mislim da svatko ima prostor za svoju ambiciju i funkcioniramo prilično zdravo – rekao bih IT-jevski.
Izazova uvijek ima, prije svega izazov je bilo organizirati razinu kvalitete koju očekujemo za što nam trebaju sponzori. Velika zahvala svim sponzorima što su ostavili da programski dio konferencije bude moderiran i uobličen na način da bude interesantan publici. Konferencija njeguje prije svega diskusiju i panele kojih imamo u dva dana konferencije: 15 panela, 4 fireside chat-a i jedan Fight Club između 2 rivala globalna Payment Walleta (AirCash i Revolut), uz 19 talkova odabranih govornika od strane našeg programskog tima, koji će biti predstavljeni na glavnoj pozornici, kao i na Statup stage i FintechAko želimo nekome na jednostavan način objasniti što je f... 2030 stage.
Ponosan sam jer su sponzori dali prostor da nemamo sponzorske prezentacije i prodajne teme. Već velikim dijelom imamo panel diskusije i fireside chats. U programu sam ponosan je smo stvarno adresirali mnogobrojne teme relevantne za industriju. Od pregleda Europske payment industrije, Open Banking /Finance, AI i Hyperpersonalizacije, Cybersecurity, pa sve do DigitalEuro, Stable coin, Hybrid finance, Super aplikacija.
Iskreno bi bio ponosan da recenzije nakon konferencije budu pozitivne kao i prošle godine, što znači da kreiramo nešto što zajednica želi i doprinosimo.
Kada se spomene Fintech, koliko generalno zemlje poput Hrvatske, pa i Bosne i Hercegovine zaostaju za najrazvijenijim zemljama svijeta? Koja nam je najveća kočnica?
Za početak, Fintech je usmjeren da olakša prosječnom građaninu pristup i korištenje financijskih usluga brže i jednostavnije, uz obavezu tehnološke inovativnosti korištenjem novijih tehnologija uvriježenih nakon 2010 (npr. AI, Cloud, podatke, blockchainTermin blockchain jednostavno se može prevesti na hrvatski ...).
Koliko je veliki Fintech u Hrvatskoj ili Bosni i Hercegovini? Pa u suštini ne baš prevelik, ali ima izniman potencijal. I vjerujem da se u narednim godinama možemo pozicionirati bolje i uvijek postoji uvriježeno mišljenje da naši ljudi mogu uspjeti na globalnoj pozornici.
Po meni, tri su osnovne „kočnice“ razvoja Fintecha u našoj regiji:
- Prilično mlad bankarski sektor nastao krajem 90-tih godina i uvođenje tehnologija tog doba, i tradicionalne banke su na vrijeme prepoznale potrebe svojih klijenata i počele razvijati servise koje mogu parirati modernom Fintechu – Internet / Mobilna bankarstva, čak i svoje digitalne banke i/ili zasebne Wallete
- Nedostatak investicija u Fintech, te strukturirana podrška od strane države
- Osviještenost krajnjih klijenata prema Fintechu, što je djelomično potkrijepljeno nedostatkom legislative, i ulaganja od strane regulatora
Što se općenito tiče korištenja internet banking usluga prema statistici Eurostata, na razini EU27 64% stanovnika koristi internet banking usluge. U Republici Hrvatskoj 62%, dok je u Bosni i Hercegovini 20%, dok su Skandinavske zemlje iznad 95%. Internet korištenje je jednako popularno u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini (oko 80% populacije). Vidljivo je da postoji veliki potencijal do najboljih unutar EU. I upravo zato mislim da postoji kod nas potencijal koji će iskoristiti ili tradicionalne banke ili globalni Fintech servisi ili neki od domaćih u nadi da će postati globalni jednog dana što bi bilo najbolje za našu regiju. Obzirom da je većina tradicionalnih banaka već u stranom vlasništvu.
Unutar EU PSD2 otvorilo se puno rasprava oko uključivanja Fintech-a u ekosustav financijskih usluga uvođenjem AIS i PISP pružatelja kao i također rastom eCommerce usluga tijekom COVID-a. Mislim da će otvaranje Bosne i Hercegovine regulativama EU svakako dodatno potaknuti Fintech scenu.
Uključeni ste svakodnevno u razvoj novih tehnologija, mislite li da mi možemo postići digitalna plaćanja kao skandinavske zemlje?
To je stvar adaptacije, i strategije država više nego tehnološki aspekt. Mi u ničemu ne zaostajemo. Čak bih rekao da sam vidio iznimno puno dobih korištenja tehnologija u našoj regiji, uključivo i Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. No potpuno digitalna plaćanja ili tzv. Cashless društvo ima svoje očigledne prednosti. Ali društvo u potpunosti mora vjerovati državi i institucijama jer u takvom društvu svaka transakcija je vidljiva i to otvara društvena pitanja i pitanja privatnosti.
Za kraj, možemo li u narednom periodu očekivati neku alternativu skupim bankarskim uslugama međunarodnog platnog prometa od strane fintech kompanija koje će se primjenjivati i kod nas?
Razočarati ću čitatelje kad kažem da Fintech tvrtke po definiciji ne moraju biti jeftinije od tradicionalnih bankarskih usluga. Naime, Fintech u suštini može privući svoje korisnike inovativnim i jeftinim uslugama da se pozicionira u odnosu na tradicionalne banke. No pokazuje se da većina Fintech firmi danas u svijetu uglavnom troše velike investicije koje su dobile tijekom rundi investiranja i nisu profitabilne. U nekom trenutku i one moraju pokazati poslovnu vrijednost i tada ukoliko ne mogu inovirati neki novi poslovni model monetizacijeIzraz "monetizacija" može poprimiti različita značenja ov... podataka ili korisnika, biti će prisiljeni uvesti naknade ili pretplate.
I sama je EU uvođenjem SEPA plaćanja / TARGET2 potakla povećanje efikasnosti i međunarodnog platnog prometa unutar zemalja EU. To je odličan put i pokazao se u Hrvatskoj kao jako dobar model plaćanja unutar EU. Budući da je Centralna banka Bosne i Hercegovine najavila razvoj servisa za instant plaćanje kao i pridruživanje Jedinstvenom području plaćanju u EUR-ima (SEPA), znači da će i građani Bosne i Hercegovine moći platiti račune ili slati te zaprimati novce iz EU zemalja u nekoliko klikova. Također, neki od velikih Fintecha najavljuju ulazak i na tržišta BiH. Što bi trebalo pojednostavniti međunarodni promet za klijente koji se odluče za taj Fintech.
A koji to Fintech najavulju, najbolje je posjetiti Money Motion 21-22.3. u Zagrebu jer će mnogi biti prisutni i na licu mjesta je moguće dobiti neku insider informaciju.
