Srijeda, 24 travnja, 2024
spot_img

Zadnje objave

Možda vam se sviđa

Još smo daleko od cilja nultog otpada!

Potpora inicijativi nultog otpada, okrunjena je na Generalnoj skupštini Ujedinjenih naroda 14. prosinca 2022. godine. Tada je 30. ožujka proglašen za Međunarodni dan nultog otpada. U srž problema postavlja se neodrživa praksa proizvodnje i potrošnje proizvoda od hrane do tekstila. Ovo dovodi do stvaranja otpada, a potom i nepravilo upravljanje istim. Sve ovo uzrokuje emitiranje stakleničkih plinova. Opasne kemikalije, a fizički je i direktna prijetnja velikom dijelu biodiverziteta, navodi Energetski Portal.

Podaci Programa Ujedinjenih naroda za životnu sredinu (UNEP), pokazuju da domaćinstva, mala poduzeća, te pružatelji javnih usluga godišnje generiraju oko 2,2 milijarde tona čvrstog komunalnog otpada. Ovdje se ubraja ambalaža, elektronika, plastika, hrana i drugo. Oko 2,7 milijardi ljudi širom svijeta nemaju pristup prikupljanju čvrstog otpada. Skoro polovinom ovog otpada se ne upravlja u kontroliranim objektima.

Ukoliko otpad ne budemo posmatrali kao resurs, procjene su da će proizvodnja čvrstog komunalnog otpada porasti na 3,8 milijardi tona godišnje do 2050. godine.

I dalje puno otpada iz hrane

Na globalnom nivou, oko 20 posto proizvedene hrane godišnje završi kao otpad. Neke od održivih praksi jesu korištenje otpada od hrane u stočarstvu, poljoprivredi, održavanju zelenih površina. Donositelji odluka treba da podrže projekte koji uključuju kompostiranje, razvrstavanje otpada od hrane i druge. Kako bi se istakao negativan uticaj koji otpad od hrane ima na društvo i prirodu, UNEP je uoči Međunarodnog dana objavio Izvječće o indeksu otpada od hrane 2024. Neki od interesantnih podataka jesu da najveći dio ovog otpada dolazi iz domaćinstava. Ona dnevno bacaju najmanje milijardu obroka.

Na godišnjem nivou, prosječna osoba baci 79 kilograma hrane. Ovome doprinose sve intenzivnija ispoljavanje klimatskih promjena. Vidljive su visoke temperature i suše, koje otežavaju čuvanje, transport i prodaju hrane na siguran način. Zbog ovoga dolazi do značajnih količina hrane koja se gubi. Trenutne količine ovog otpada odgovorne su za osam do 10 posto globalnih emisija stakleničkih plinova.

Zagađenje plastikom i tekstilom

Zagađenje plastikom nije ništa manji problem. Podaci UNEP-a pokazuju da oko 85 poosto plastičnih flaša, ambalaža i drugih proizvoda za jednokratnu upotrebu, završi na deponijama ili se njima na drugi način nepravilno upravlja.

Tekstilna industrija također je, naročito posljednjih godina, na lošem glasu. Od ukupne količine materijala koja se koristi za proizvodnju odjeće, svega manje od jednog postotka se reciklira. Sve kako bi se proizveli novi proizvodi. Ova industrija ne samo da doprinosi zagađenju, već koristi izuzetno veliku količinu vode. Resursa koji je ugrožen. Slikovito, riječ je o količini vode koja bi se na godišnjem nivou upotrebila da se napuni 86 milijuna olimpijskih bazena.

Električni i elektronski otpad ne doprinose cilju nultog otpada

Treba spomenuti i električni i elektronski otpad. Lošu praksu poticanja potrošača od strane proizvođača da stalno svoje postojeće uređaje zamjenjuju novim. Neke zemlje već su počele da uvode mjere koje podtiču njihove građane da svoje stare proizvode poprave, umjesto da kupuju nove. Elektronski otpad u sebi nerijetko sadrži veoma opasne supstance, kao što su živa i olovo.

Primjena cirkularne ekonomije treba postati ustaljena praksa kako bi se riješio problem zagađenja otpadom. Počevši od samog dizajna proizvoda, koji im daje karakteristike dugotrajnih, onih koji mogu da se poprave, ponovo upotrebe ili razgrade. Ukoliko proizvod ipak postane otpad, potrebno je poticati njegovu reciklažu. Na taj način se ne smanjuje samo nagomilavanje otpada, već se čuvaju i novi resurs.

Sami materijali, ali i korištenje onih koji su potrebni kako bi se proizvodi stvorili kao što su električna energija i voda. Čuvanje resursa ključno je za očuvanje planete. Obzirom da povećanje njihovog korištenja predstavlja glavni pokretač trostruke planetarne krize – klimatske promjene, gubitak biodiverziteta i zagađenje, zaključuje Energetski Portal.

Prijavite se na naš Newsletter

Popularno