Propast jedne od najvećih američkih banaka Credit Suisse mnoge je podsjetio na početak financijske krize 2008. godine. Može li se analogijom „psihologije stada“ nesigurnost i neizvjesnost snažnije preliti na europski bankarski sektor?
Jesu li aktualni slučajevi na bankarskom tržištu izolirani primjeri lošeg upravljanja ili stjecaja okolnosti? Kolike posljedice mogu izazvati i kako bi trebala intervenirati europska monetarna vlast? Pitanja su to o kojima se govorilo u emisiji Hrvatskoga radija “U mreži Prvog”. Gosti su bili makroekonomist Goran Šaravanja iz HGK, financijska analitičarka Mihaela Grubišić Šeba i financijski analitičar Neven Vidaković.
Klupko se zakotrljalo iz Silicijske doline.
Prošlog petka Silicon Valley Bank izgubila je četvrtinu depozita, što je uvelike zabrinulo financijski svijet.
– Tehnologija je stvar koja je prouzročila tako nagli odljev depozita utoliko što danas možete preko mobitela i internetskog bankarstva puno brže seliti depozite. Pogotovo ako ste iz te informacijske branše. Čule su se glasine. Depozitori su reagirali. To se odvilo puno brže nego u ranijim vremenima i stigli smo tu gdje jesmo. Tako da su regulatori u SAD-u za vikend morali i jesu reagirali, rekao je Goran Šaravanja.
Naglasio je kako je američki bankarski sektor puno drugačiji od onoga na što smo mi naviknuli. Puno je više banaka pa su i propadanja puno učestalija.
Mnoge građane sve je ovo podsjetilo na početak krize 2008. godine. Zabrinuti su da bi se ova situacija mogla nastaviti.
– To se nekad dogodi na tržištu i to je jedan neopisiv splet okolnosti. Oni su bili specijalizirani za startupove i tehnologiju. Onda je došla korona i internetska tehnologija je postala dio svakodnevnog života.
Tko je čuo za Zoom 2017.?
Njihovi klijenti najednom su dobili ogromnu količinu novca koju su držali u toj banci. Banka je enormno narasla. Kad vam centralna banka krene povisivati kamatne stopeKamate su trošak, odnosno cijena koju plaćate za pozajmlji..., vi imate obrazac ponašanja. To dizanje kamatnih stopa čini novac skupljim i čini ga manje dostupnim tehnološkim kompanijama. Zato se i prepolovila cijena Amazona u jednom trenutku, a cijena Mete pala četiri puta. Oni taj novac koji su imali nisu mogli plasirati klijentima nego su ga plasirali u državne obvezniceObveznica (engl. bond), ili zadužnica (obligacija), dužni... i nisu dobro upravljali cjenovnim rizikom, pojasnio je financijski analitičar Neven Vidaković.
Tvrdi kako u današnje vrijeme banka ne može jednostavno propasti. Postoji popis stvari koje se moraju raditi u određenim trenucima. Paradoksalno, u Silicon Valley Banci su taj popis slijedili i vrlo transparentno i pošteno rekli da imaju gubitke i najavili da se moraju dokapitalizirati. Problem je što je tržište to interpretiralo kao veliki problem, došlo je do odljeva depozita i tada su regulatori ušli.
Ipak, smatra kako ova situacija nikako ne bi trebala biti razlog za brigu.
– Nema nikakve 2008. Nema bankarske panike ni bankarske krize. Nema bankarskog kolapsa ni izvanrednih mjera. Osim ogromne manipulacije, ne događa se apsolutno ništa.
Probleme je u zadnjih nekoliko dana zabilježila i banka Credit Suisse.
– Credit Suisse je dovoljno jaka banka. To je jedna od najstarijih investicijskih banaka na ovom području. Ono što ona sad radi je da ide u strateško repozicioniranje, što znači da, ako niste podložni medijskoj hajci i medijskim bombastičnim naslovima, onda ćete vidjeti da Credit Suisse izlazi iz problema koje je imala zbog prevelike izloženosti, zaključila je financijska analitičarka Mihaela Grubišić Šeba.
Izvor: tportal
