Financijski zakoni FBiH postali su jedno od najvažnijih ekonomskih pitanja za poslovnu zajednicu u Bosni i Hercegovini. Bosna i Hercegovina pokušava uhvatiti korak s modernim europskim financijskim sustavima — i pritom izbjeći ozbiljne posljedice za ekonomiju, bankarski sektor i međunarodnu reputaciju države.
Upravo zato je usvajanje paketa zakona iz oblasti financijskog poslovanja u Domu naroda Parlamenta FBiH izazvalo veliku pažnju poslovne zajednice.
Novi financijski zakoni FBiH uključuju:
- Zakon o elektroničkom novcu,
- Zakon o platnim uslugama,
- izmjene Zakona o bankama,
- izmjene Zakona o mikrokreditnim organizacijama,
- Zakon o računima za plaćanje,
- te izmjene Zakona o zaštiti korisnika financijskih usluga.
Uz ranije usvojene izmjene zakona o leasingu, deviznom poslovanju i obveznim osiguranjima u prometu, riječ je o jednom od najvećih pokušaja modernizacije financijskog sustava BiH u posljednjih nekoliko godina.
Zašto su ovi zakoni važni za kompanije?
Na prvi pogled riječ je o tehničkim financijskim propisima. U stvarnosti, novi financijski zakoni FBiH trebali bi kompanijama omogućiti jednostavnije međunarodno poslovanje, brže financijske transakcije i bolju povezanost s europskim tržištem.
U stvarnosti, iza njih stoji mnogo veće pitanje:
može li BiH ostati povezana s međunarodnim financijskim tokovima bez dodatnih prepreka i troškova?
Iz Udruženja poslodavaca u Federaciji BiH upozoravaju da domaća ekonomija već trpi pritisak:
- rastu troškovi poslovanja,
- nedostaje radne snage,
- kompanije gube konkurentnost,
- a međunarodne financijske procedure postaju sve zahtjevnije.
U takvom okruženju sporiji međunarodni transferi novca ili dodatna regulatorna ograničenja mogli bi predstavljati ozbiljan udar za izvoznike, banke i investitore.
SEPA postaje pitanje konkurentnosti ekonomije
Jedan od ključnih ciljeva novih propisa jest približavanje Bosne i Hercegovine Jedinstvenom sustavu plaćanja u eurima — SEPA sustavu.
Ulazak u SEPA područje za kompanije ne znači samo jednostavnija plaćanja.
To znači:
- brže međunarodne transakcije,
- niže troškove platnog prometa,
- jednostavnije poslovanje s partnerima iz EU,
- veću atraktivnost za investitore,
- i bolju integraciju domaće ekonomije u europsko tržište.
U eri digitalne ekonomije brzina financijskih tokova postaje pitanje konkurentnosti.
Kompanije koje čekaju sporije međunarodne transfere ili prolaze kroz dodatne administrativne provjere imaju direktno veće operativne troškove.
Najveći rizik i dalje ostaje Moneyval
Ipak, najveća zabrinutost poslovne zajednice trenutno nije samo modernizacija sustava.
Fokus je na mogućnosti da BiH završi na sivoj listi Moneyvala zbog procjena usklađenosti sustava za sprečavanje pranja novca i financiranja terorizma.
Bosna i Hercegovina trenutno se nalazi pod pojačanim međunarodnim nadzorom, a konačne odluke očekuju se u narednom razdoblju.
Poslodavci upozoravaju da bi eventualno stavljanje države na sivu listu imalo posljedice koje bi osjetila cijela ekonomija.
To bi moglo značiti:
- sporije međunarodne transakcije,
- otežan pristup financiranju,
- veće troškove poslovanja,
- dodatne provjere bankarskih transakcija,
- oprezniji pristup stranih investitora,
- te novo administrativno opterećenje za kompanije.
Posebno bi posljedice mogla osjetiti dijaspora kroz skuplje i sporije međunarodne transfere novca.
Financijska reputacija države postaje ekonomsko pitanje
U međunarodnom poslovanju reputacija financijskog sustava danas ima gotovo jednaku važnost kao porezna politika ili cijena rada.
Investitori sve pažljivije procjenjuju:
- regulatornu stabilnost,
- usklađenost s međunarodnim standardima,
- transparentnost financijskih tokova,
- i sposobnost države da provodi financijski nadzor.
Zato poslovna zajednica posljednjih mjeseci sve otvorenije upozorava da pitanje Moneyvala više nije samo regulatorno ili političko pitanje.
To postaje pitanje gospodarskog rasta.
Poslodavci upozoravaju da financijski zakoni FBiH više nisu samo regulatorno pitanje, nego direktno pitanje konkurentnosti domaće ekonomije.
Poslodavci traže hitnu institucionalnu koordinaciju
Iz Udruženja poslodavaca u FBiH pozdravili su dosadašnje aktivnosti institucija i usvajanje zakona povezanih sa sprečavanjem financiranja terorizma i usklađivanjem s međunarodnim standardima.
Ipak, upozoravaju da je potrebno mnogo više koordinacije između svih razina vlasti.
Jer cijenu političkih blokada i sporih reformi na kraju najčešće plaća upravo privreda.
A u trenutku kada se kompanije već bore s rastom troškova, nedostatkom radne snage i usporavanjem europske ekonomije, dodatne prepreke u međunarodnom financijskom prometu mogle bi postati novi ozbiljan problem za poslovanje u BiH.
