InflacijaInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... u eurozoni ponovno ubrzava i sve više ekonomista smatra da bi Europska središnja banka mogla odustati od očekivanog popuštanja monetarne politike. Nakon nekoliko mjeseci relativne stabilizacije cijena, travanjski podaci pokazali su da pritisci nisu nestali — samo su promijenili izvor.
Prema podacima koje je objavio Eurostat, godišnja inflacija u eurozoni u travnju iznosila je tri posto, što je rast u odnosu na 2,6 posto iz ožujka. Na razini cijele Europske unije inflacija je dosegnula 3,2 posto.
Iza novog vala rasta cijena stoji prije svega destabilizacija tržišta energenata nakon geopolitičkih napetosti i napada SAD-a i Izraela na Iran. Energetsko tržište ponovno je pokazalo koliko brzo globalni politički rizici mogu postati problem za europske kompanije, kućanstva i monetarnu politiku.
ECB ponovno pod pritiskom zbog inflacije
Posljednjih mjeseci tržišta su očekivala da će ECB postupno krenuti prema smanjenju kamatnih stopa kako bi podržao usporeno europsko gospodarstvo. Međutim, novi rast inflacije sada mijenja očekivanja investitora i analitičara.
Sve više procjena sugerira da bi ECB već u lipnju mogao ponovno zaoštriti monetarnu politiku ili barem odgoditi bilo kakvo popuštanje uvjeta financiranja.
To bi značilo nastavak skupog kapitala za kompanije, skuplje financiranje investicija i dodatni pritisak na tržište nekretnina i potrošnju.
Problem za europske kreatore politika postaje posebno osjetljiv jer aktualna inflacija više nije isključivo posljedica potražnje ili domaće potrošnje. Riječ je o kombinaciji:
- geopolitičkog rizika,
- energetskog šoka,
- snažnog sektora usluga,
- te još uvijek povišenih troškova rada.
Takvu inflaciju mnogo je teže kontrolirati klasičnim podizanjem kamatnih stopa.
Inflacija se sve više razlikuje od zemlje do zemlje
Travanjski podaci ponovno su pokazali koliko su inflacijski pritisci unutar Europske unije neujednačeni.
Dok su neke države uspjele gotovo stabilizirati rast cijena, druge i dalje bilježe znatno snažnije inflatorne udare. Najnižu godišnju inflaciju imala je Švedska s 0,5 posto, slijede Danska s 1,2 posto te Češka s 2,1 posto.
S druge strane, najviše stope inflacije zabilježene su u jugoistočnom dijelu Europe. Rumunjska je dosegnula 9,5 posto, Bugarska šest posto, dok je među članicama eurozone najvišu inflaciju imala Hrvatska s 5,4 posto.
Takve razlike pokazuju da Europa više nema jedinstven inflacijski obrazac. U pojedinim državama rast cijena uglavnom dolazi iz vanjskih faktora poput energije i geopolitičkih poremećaja, dok se u drugima sve više osjećaju i domaći pritisci povezani s rastom plaća, snažnom potrošnjom i sektorom usluga.
Posebno je važno što upravo usluge trenutno predstavljaju najveći izvor inflacije u eurozoni. To sugerira da problem više nije samo privremeni energetski šok, nego šire ukorijenjeni rast troškova unutar samih ekonomija EU-a.
Sektor usluga postaje najveći inflacijski problem Europe
Travanjski podaci pokazuju da usluge trenutno imaju najveći utjecaj na ukupnu inflaciju eurozone.
U ukupnoj godišnjoj stopi inflacije upravo su usluge pridonijele s 1,38 postotnih bodova.
To je više od energije, hrane i industrijskih proizvoda zajedno.
Takav trend posebno zabrinjava središnje banke jer inflacija u uslugama obično traje dulje i sporije se smanjuje od inflacije povezane s robama ili energijom.
Kada rastu cijene restorana, hotela, najma, zdravstvenih i profesionalnih usluga, to često znači da inflacija postaje duboko ugrađena u ekonomiju.
Upravo zato ECB sada ulazi u mnogo kompleksniju fazu borbe protiv inflacije.
Energetski rizik ponovno mijenja ekonomsku sliku Europe
Energetski sektor dao je gotovo jedan postotni bod ukupnoj inflaciji eurozone, što pokazuje koliko je Europa i dalje osjetljiva na globalne geopolitičke sukobe.
Iako su europske zemlje posljednjih godina pokušavale smanjiti energetsku ovisnost i stabilizirati opskrbne lance, novi poremećaji ponovno otkrivaju strukturnu ranjivost kontinenta.
Za poslovni sektor to znači nekoliko ozbiljnih posljedica:
- veće operativne troškove,
- nestabilnije planiranje investicija,
- skuplje financiranje,
- te opreznije ponašanje potrošača.
Poseban problem predstavlja činjenica da europsko gospodarstvo već pokazuje znakove usporavanja. Ako ECB dodatno podigne kamatne stopeKamate su trošak, odnosno cijena koju plaćate za pozajmlji... kako bi zaustavio inflaciju, rizik recesije mogao bi dodatno porasti.
Europa ulazi u novu fazu inflacijske nesigurnosti
Nakon razdoblja optimizma početkom godine, travanjski podaci ponovno su podsjetili koliko je europska ekonomija osjetljiva na vanjske šokove.
Inflacija se formalno smanjuje sporije nego što su tržišta očekivala, ali stvarni problem je mnogo dublji: Europa ulazi u razdoblje u kojem se energetski rizici, geopolitičke napetosti i domaći troškovni pritisci međusobno pojačavaju.
To znači da će kompanije, investitori i građani vrlo vjerojatno još dugo živjeti u okruženju skupljeg novca, viših troškova i neizvjesnijeg ekonomskog planiranja.
A upravo je ta neizvjesnost danas možda najveći inflacijski problem Europe.
