Za Generaciju Z uspješna karijera više nije nužno povezana s napredovanjem na hijerarhijskoj ljestvici. Umjesto vodećih pozicija, mnogi mladi zaposlenici prednost daju ravnoteži između poslovnog i privatnog života, fleksibilnosti te manjoj razini stresa i odgovornosti.
Takav zaokret u razmišljanju postaje sve veći izazov za poslodavce, koji upozoravaju na rastući nedostatak budućih menadžera i lidera.
Prema riječima Tomasza Szklarskog, izvršnog direktora tvrtke Enpulse i stručnjaka za angažman zaposlenika, globalna istraživanja pokazuju da samo oko šest posto pripadnika Generacije Z želi preuzeti rukovodeću poziciju.
“To predstavlja ozbiljan izazov za organizacije i njihovo dugoročno poslovanje”, rekao je Szklarski za Euronews.
Odgovornost više nije privlačna
Prema njegovim riječima, mlade zaposlenike od menadžerskih funkcija najviše odvraća velika odgovornost koju one nose.
Današnji menadžeri odgovorni su ne samo za ostvarenje poslovnih ciljeva, nego i za razvoj zaposlenika, njihovu motivaciju, dobrobit tima te komunikaciju s višim razinama upravljanja.
Sve to, smatraju mnogi pripadnici Generacije Z, često dolazi uz prekovremeni rad, povećani stres i narušenu ravnotežu između poslovnog i privatnog života.
Menadžeri danas vode dvostruko veće timove
Posljednjih godina posao menadžera dodatno je postao zahtjevniji.
Prema procjenama stručnjaka, prosječan broj zaposlenika koji odgovaraju jednom menadžeru povećao se s otprilike šest na čak dvanaest članova tima.
To znači da voditelji danas istodobno moraju ispunjavati očekivanja uprave i vlasnika tvrtke, ali i pružati podršku sve većem broju zaposlenika.
“Generacija Z vrlo jasno vidi što znači biti menadžer. Svjesni su koliko je teško istodobno odgovarati nadređenima i voditi velike timove kojima je potrebna svakodnevna podrška”, objašnjava Szklarski.
Problem koji bi Europu mogao posebno pogoditi
Pad interesa za vodeće pozicije nije problem samo pojedinih tvrtki, nego sve izraženiji globalni trend.
U Europi bi posljedice mogle biti još ozbiljnije zbog starenja stanovništva i smanjenja broja radno sposobnih ljudi.
Ako organizacije ne uspiju razviti novu generaciju lidera, sve će teže popunjavati ključne upravljačke pozicije i održavati konkurentnost.
“Bit će sve manje zaposlenika, posebno u Europi. Ako ne pripremimo novu generaciju ljudi za vođenje timova, organizacijama će biti sve teže održati učinkovitost”, upozorava Szklarski.
Može li umjetna inteligencija zamijeniti menadžere?
Iako umjetna inteligencija preuzima sve više rutinskih poslovnih zadataka, stručnjaci smatraju da ona još dugo neće moći zamijeniti kvalitetne menadžere.
Vođenje ljudi zahtijeva vještine koje tehnologija zasad ne može replicirati – empatiju, izgradnju povjerenja, rješavanje sukoba, motiviranje zaposlenika i donošenje odluka koje uzimaju u obzir ljudsku stranu poslovanja.
Osim toga, ostaje otvoreno pitanje koliko bi zaposlenici bili spremni prihvaćati odluke koje donosi algoritam umjesto čovjeka.
Tvrtke će morati promijeniti pristup
Sve više stručnjaka smatra da će organizacije morati redefinirati ulogu menadžera kako bi vodeće pozicije ponovno postale privlačne mlađim generacijama.
To uključuje smanjenje administrativnog opterećenja, bolju podršku menadžerima, veću fleksibilnost i ulaganje u razvoj liderskih vještina.
Jer, bez ljudi koji žele voditi timove, ni najmodernija tehnologija neće moći nadomjestiti ono što je ključno za uspjeh svake organizacije – kvalitetno vodstvo.
