Umjetna inteligencija sve je prisutnija u poslovnom svijetu, no mnogi zaposlenici i dalje nisu uvjereni da im olakšava posao. Novo istraživanje pokazuje da gotovo dvije trećine zaposlenika na menadžerskim i administrativnim pozicijama radije ne bi koristilo AI u svakodnevnom radu, piše Financial Times.
Prema istraživanju konzultantske tvrtke Adaptavist, koja se bavi tehnološkim inovacijama i digitalnom transformacijom, čak 65 posto ispitanika izjavilo je da bi posao radije obavljalo bez umjetne inteligencije. Polovica smatra da im dodatna provjera informacija koje generira AI zapravo povećava opseg posla umjesto da ga smanjuje.
Kreativnost i povjerenje među najvećim izazovima
Istraživanje, provedeno u lipnju, pokazalo je da oko trećine zaposlenika izbjegava umjetnu inteligenciju jer vjeruje da negativno utječe na kreativnost. Gotovo jednak broj ispitanika zabrinut je zbog mogućih zlouporaba i nepouzdanosti AI sustava.
Stručnjaci upozoravaju da nekritično oslanjanje na sadržaj koji generira umjetna inteligencija može imati ozbiljne posljedice. U posljednje vrijeme zabilježeni su slučajevi odvjetnika i konzultanata koji su u službenim dokumentima koristili netočne ili potpuno izmišljene informacije koje je generirao AI, zbog čega su se suočili s profesionalnim i pravnim problemima.
Umjetna inteligencija ne potiče uvijek kreativnost
Problemi su vidljivi i u kreativnim industrijama. Istraživanja pokazuju da sadržaj nastao uz pomoć umjetne inteligencije često postaje predvidljiv i sličan drugim radovima.
Jedna studija o kreativnom pisanju pokazala je da AI uglavnom reciklira postojeće ideje, zbog čega priče autora koji se snažno oslanjaju na takve alate postaju manje originalne. Slične zaključke donijela je i studija poslovne škole Wharton pri Sveučilištu Pennsylvania.
Tvrtke šalju proturječne poruke zaposlenicima
Mnoge organizacije posljednjih su godina zaposlenike poticale na eksperimentiranje s umjetnom inteligencijom i automatizaciju poslovnih procesa. No kako pružatelji AI usluga sve češće naplaćuju korištenje prema broju obrađenih podataka, dio poslodavaca sada traži smanjenje upotrebe tih alata kako bi kontrolirali troškove.
To stvara dodatnu nesigurnost među zaposlenicima koji više ne znaju kada je korištenje umjetne inteligencije poželjno, a kada nije.
AI stvara nove izazove i pri zapošljavanju
Sve češća automatizacija prisutna je i u procesima zapošljavanja. Prijave kandidata pregledavaju algoritmi, a prvi intervjui nerijetko se odvijaju putem AI sustava ili chatbotova.
Regruteri upozoravaju da takav pristup otežava procjenu kandidata i smanjuje kvalitetu komunikacije. Neki tvrde da im je upravo uvođenje umjetne inteligencije povećalo administrativni posao umjesto da ga pojednostavi.
Programeri upozoravaju na pritisak korištenja AI-ja
Financial Times je nedavno izvijestio i o rastućem nezadovoljstvu među softverskim inženjerima. Mnogi tvrde da ih tvrtke prisiljavaju koristiti umjetnu inteligenciju kako bi povećale produktivnost, iako smatraju da takav način rada često dovodi do lošijih rezultata.
Kako ističu pojedini programeri, problem nije strah od gubitka posla, nego činjenica da se brzina stavlja ispred kvalitete. Pogreške nastale korištenjem AI alata često zahtijevaju dodatno vrijeme i resurse za ispravljanje.
Sve više zaposlenika zato smatra da bi umjetna inteligencija trebala biti pomoćni alat, a ne obvezan dio svakog radnog procesa. Rezultati istraživanja pokazuju da, unatoč ubrzanoj primjeni AI-ja, povjerenje zaposlenika u ovu tehnologiju još uvijek nije na razini koju mnoge tvrtke očekuju.
