Umjetna inteligencija mijenja način na koji mladi započinju karijeru. Poslovi koji su nekoć bili sastavni dio pripravničkih programa danas se sve češće automatiziraju, zbog čega poslodavci moraju osmisliti nove načine razvoja budućih zaposlenika.
Umjesto rutinskih administrativnih zadataka, pripravnicima je sve potrebnije iskustvo koje će razvijati njihove analitičke, komunikacijske i organizacijske vještine – one koje umjetna inteligencija ne može zamijeniti.
Rutinski poslovi sve više odlaze u ruke AI-ja
Pripravnički programi godinama su bili važan korak prema stalnom zaposlenju, a mnoge su tvrtke upravo među bivšim pripravnicima pronalazile svoje buduće zaposlenike.
No razvoj umjetne inteligencije značajno mijenja taj model. Unos podataka, izrada izvješća, obrada dokumenata i vođenje bilješki sa sastanaka danas se sve češće obavljaju uz pomoć AI alata.
Iako automatizacija povećava učinkovitost poslovanja, pripravnici ostaju bez zadataka kroz koje su dosad postupno upoznavali poslovne procese i stjecali temeljno radno iskustvo.
Veća odgovornost ne znači uvijek i bolje učenje
Kako bi nadoknadile nestanak rutinskih poslova, neke tvrtke pripravnicima odmah povjeravaju složenije zadatke.
Takav pristup može biti koristan, ali i rizičan. Mladi zaposlenici često još nemaju dovoljno iskustva za donošenje važnih odluka, a pritom osjećaju pritisak da ispune visoka očekivanja.
Prema stručnjacima konzultantske kuće Korn Ferry, umjetna inteligencija nije promijenila samo način obavljanja rutinskih poslova, nego i način na koji pripravnici razvijaju kritičko razmišljanje, prosudbu i sposobnost rješavanja problema.
Bez mentora nema kvalitetnog razvoja
Jedan od najvećih izazova postaje nedostatak mentorstva.
Brojna istraživanja pokazuju da značajan broj pripravnika tijekom stručne prakse nema mentora koji bi ih usmjeravao i pružao redovite povratne informacije. Bez takve podrške raste nesigurnost, ali i strah od donošenja pogrešnih odluka.
Istodobno, dio pripravnika danas uglavnom provjerava rezultate koje generira umjetna inteligencija. Takav posao lako postaje tek nova verzija rutinskih administrativnih zadataka, ali s mnogo manjom obrazovnom vrijednošću.
Kvalitetna praksa ulaganje je u buduće zaposlenike
Pripravnički programi nisu važni samo studentima i mladim stručnjacima. Za poslodavce oni predstavljaju jedan od najučinkovitijih načina prepoznavanja i razvoja budućih zaposlenika.
Velik broj pripravnika nakon završetka programa dobije ponudu za posao, zbog čega kvalitetno osmišljena praksa dugoročno koristi objema stranama.
Ako tijekom prakse mladi zaposlenici ne steknu ključne kompetencije, tvrtke će se u budućnosti suočiti s nedostatkom kvalitetno pripremljenih kadrova.
Fokus treba biti na vještinama koje AI ne može zamijeniti
Umjesto da pripravnicima dodjeljuju samo poslove koje umjetna inteligencija još nije automatizirala, poslodavci bi trebali razvijati programe koji potiču razvoj ljudskih vještina.
To prije svega uključuje:
- rješavanje stvarnih poslovnih izazova
- suradnju s iskusnijim kolegama
- razvoj kritičkog razmišljanja
- komunikacijske i timske vještine
- redovito mentorstvo i kvalitetne povratne informacije.
Takav pristup priprema mlade za poslove u kojima će ljudsko znanje, kreativnost i prosudba i dalje imati ključnu ulogu.
Praksa mora razvijati ljude, a ne samo obavljati posao
Programi stručne prakse više se ne mogu temeljiti na rutinskim administrativnim zadacima. U svijetu u kojem umjetna inteligencija preuzima sve veći dio operativnih poslova, mentorstvo, praktično iskustvo i razvoj međuljudskih vještina postaju važniji nego ikad.
Stručnjaci Korn Ferryja ističu da bi svrha pripravničkih programa trebala biti razvoj ljudi, a ne samo izvršavanje trenutnih poslovnih zadataka. Tvrtke koje to prepoznaju bit će u boljoj poziciji privući, razviti i zadržati kvalitetne mlade zaposlenike.
Izvor: Inc.; prijevod i prilagodba: financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
