Dobit banaka u Europi pokazuje velike razlike između pojedinih tržišta. Banke srednje i jugoistočne Europe ostvarile su u 2025. godini 31,5 milijardi eura neto dobiti, uz povrat na kapital između 15 i 16 posto. Prema usporedbi austrijske bankarske grupacije Raiffeisen Bank International (RBI), banke eurozone ostvaruju povrat na kapital od približno devet posto.
Regionalna dobit porasla je 5,7 posto u odnosu na 2024., kada je iznosila 29,8 milijardi eura. RBI procjenjuje da bi do 2030. mogla dosegnuti između 37 i 38 milijardi eura.
Iza ukupnog rezultata nalaze se znatne razlike među tržištima. Poljska sama ostvaruje približno 37 posto regionalne bankarske dobiti, dok četiri najveća tržišta zajedno stvaraju oko 76 posto ukupne zarade.
Što podupire profitabilnost regionalnih banaka?
Prema RBI-jevu izvješću o bankarskom sektoru srednje i jugoistočne Europe, rast kreditiranja podupire zaradu regionalnih banaka. RBI očekuje da će povrat na kapital u većem dijelu regije ostati dvoznamenkast i tijekom 2026. i 2027. godine.
Udio neprihodujućih kredita u jugoistočnoj Europi smanjen je s približno 20 posto u 2013. na 2,7 posto. U Češkoj, Mađarskoj i Slovačkoj iznosi oko 1,8 posto, dok je prosjek eurozone približno dva posto.
Manji udio problematičnih kredita smanjuje pritisak na troškove kreditnih gubitaka i omogućuje bankama da veći dio prihoda zadrže kao dobit. Ipak, trenutačna kvaliteta portfelja ne pokazuje kako će se otplaćivati novi krediti, osobito ako kreditiranje nastavi rasti dvoznamenkastim stopama.
RBI procjenjuje da kreditiranje stanovništva na tržištima obuhvaćenima istraživanjem u narednim godinama ima potencijal rasta od 10 do 12 posto godišnje, posebno u jugoistočnoj Europi. Među područjima s prostorom za rast izdvajaju se stambeni krediti, čiji je udio u gospodarstvu na pojedinim tržištima i dalje znatno niži nego u zapadnoj Europi.
Takav rast ovisit će i o mogućnostima dugoročnog financiranja u domaćim valutama te regulatornim uvjetima. RBI-jeva prognoza odnosi se na skup promatranih tržišta i ne predstavlja pojedinačnu prognozu za svaku državu.
Četiri tržišta ostvaruju oko 76 posto regionalne dobiti
Poljska ostvaruje približno 37 posto ukupne dobiti bankarskih sektora srednje i jugoistočne Europe, prema RBI-jevu istraživanju. Slijede Češka sa 17 posto, Mađarska s 12 posto i Rumunjska s deset posto, pokazuju podaci koje prenosi poljski financijski portal Bankier.pl.
Te četiri države zajedno ostvaruju približno 76 posto regionalne dobiti. Primijenjeno na ukupnih 31,5 milijardi eura u 2025., njihov udio iznosi oko 23,9 milijardi eura. Riječ je o izračunu financa.ba na temelju zaokruženih postotaka.
Takva koncentracija znači da promjene profitabilnosti nekoliko najvećih bankarskih tržišta mogu snažno utjecati na regionalni rezultat, čak i kada banke u manjim gospodarstvima nastave ostvarivati rast dobiti.
Dodatni porezi povećavaju opterećenje banaka
RBI procjenjuje da će dodatni porezi na bankarsku dobit u Mađarskoj, Rumunjskoj i Slovačkoj u 2026. dosegnuti približno 1,8 milijardi eura. U 2025. iznosili su oko milijardu eura, što znači povećanje od približno 80 posto.
Unatoč dodatnom opterećenju, banke u Mađarskoj i Rumunjskoj prema RBI-jevim procjenama za 2026. ostvaruju povrat na kapital između 14 i 16 posto.
Rumunjski bankarski sektor mogao bi do 2030. premašiti četiri milijarde eura godišnje dobiti. RBI tu mogućnost povezuje s daljnjim razvojem kreditnog tržišta i rastom financijskog posredovanja, ali ostvarenje projekcije ovisit će o gospodarskim kretanjima i poslovnim uvjetima.
Banke u BiH: Dobit raste, povrat na kapital pada
Bankarski sektor BiH ostvario je u 2025. godini 872,3 milijuna KM neto dobiti, što je 3,8 posto više nego godinu ranije. Istodobno je povrat na prosječni kapital (ROAE) pao sa 16 na 14,7 posto. Podatke donosi Izvješće o financijskoj stabilnosti Centralne banke BiH.
Dobit domaćih banaka rasla je sporije od prosječnog kapitala, zbog čega je povrat na kapital pao unatoč većoj ukupnoj zaradi. RBI za regionalna tržišta navodi povrat od 15 do 16 posto, ali tu usporedbu treba promatrati uz razlike u obuhvatu i metodologiji pokazatelja.
Neto kamatni prihod bankarskog sektora BiH iznosio je približno 1,3 milijarde KM, uz godišnji rast od 1,4 posto. CBBiH usporavanje rasta kamatnih prihoda povezuje sa smanjenjem kamatnih marži. Rast ukupne dobiti poduprli su i prihodi od naknada i provizija.
Financa.ba ranije je analizirala dobit, depozite i kreditnu aktivnost banaka u BiH. Novije izvješće CBBiH omogućuje dodatnu procjenu profitabilnosti kroz odnos ostvarene dobiti i kapitala.
Domaća središnja banka upozorava i na rizike povezane s ubrzanim kreditiranjem. Nizak udio neprihodujućih kredita pokazuje trenutačnu kvalitetu portfelja, ali ne jamči da će krediti odobreni tijekom snažnijeg rasta imati jednaku kvalitetu u narednim godinama.
RBI-jeva regionalna prognoza rasta kredita stanovništvu od 10 do 12 posto zato se ne može automatski primijeniti na BiH. Domaći rezultat ovisit će o potražnji za kreditima, uvjetima financiranja i sposobnosti banaka da upravljaju rizicima novih plasmana.
Koliko bankarska dobit može rasti do 2030.?
RBI procjenjuje da bi godišnja dobit bankarskih sektora obuhvaćenih istraživanjem do 2030. mogla dosegnuti između 37 i 38 milijardi eura.
U odnosu na 31,5 milijardi eura iz 2025., projekcija za 2030. podrazumijeva ukupni rast dobiti od 17,5 do 20,6 posto. To odgovara prosječnoj godišnjoj složenoj stopi rasta od približno 3,3 do 3,8 posto. Izračun je napravila financa.ba na temelju RBI-jevih podataka.
Među mogućim izvorima buduće zarade RBI izdvaja daljnji rast kreditiranja, prihode od upravljanja imovinom i privatnog bankarstva te okrupnjavanje bankarskog sektora, posebno u Poljskoj i Rumunjskoj.
Projekcija pritom podrazumijeva sporiji prosječni godišnji rast ukupne dobiti od 5,7 posto ostvarenih u 2025. Visoka sadašnja profitabilnost tako je polazište RBI-jeve procjene, ali ne i pretpostavka da će se dosadašnja stopa rasta dobiti nastaviti svake godine.
Autor: financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
