Mala i srednja poduzeća u Bosni i Hercegovini ostvaruju 24.939 eura dodane vrijednosti po zaposlenom, dok usporedivi pokazatelj za Europsku uniju iznosi približno 52.000 eura. Prema OECD-ovim podacima, domaća poduzeća tako dosežu oko 48 posto europske razine produktivnosti.
Istodobno, mala i srednja poduzeća u BiH ostvaruju približno 92 posto produktivnosti velikih domaćih kompanija. Ta je razlika znatno manja nego u EU-u, što pokazuje da niska produktivnost nije problem ograničen na manja poduzeća.
OECD-ov SME Policy Index 2026 za Bosnu i Hercegovinu otkriva da BiH zaostaje u politikama koje bi poduzećima trebale pomoći da povećaju vrijednost koju stvaraju po zaposlenom. Posebno se izdvajaju digitalizacija, inovacije i podrška izvozu.
Mala poduzeća u BiH produktivnija su nego u dijelu regije
Prema OECD-ovu regionalnom pregledu sektora malih i srednjih poduzeća, dodana vrijednost po zaposlenom u BiH viša je nego u usporedivim podacima za Srbiju, Albaniju i Sjevernu Makedoniju.
Za BiH pokazatelj iznosi 24.939 eura, za Srbiju 19.030, Albaniju 14.924, a Sjevernu Makedoniju 16.667 eura.
Podaci za BiH i Sjevernu Makedoniju odnose se na 2024., a za Srbiju i Albaniju na 2023. godinu. Europski prosjek također se odnosi na 2023. Iznosi su nominalni i nisu prilagođeni razlikama u razinama cijena, pa se ne mogu tumačiti kao izravna usporedba produktivnosti prema kupovnoj moći.
Velika poduzeća u BiH ostvaruju približno 27.045 eura dodane vrijednosti po zaposlenom. Njihova prednost u odnosu na mala i srednja poduzeća relativno je mala, što upućuje na problem produktivnosti koji zahvaća i veće domaće kompanije.
OECD-ov indeks pritom ne mjeri koliko je pojedina javna politika povećala produktivnost poduzeća. Ocjenjuje razvijenost politika, njihovu provedbu i instrumente potpore. Ta je razlika važna pri tumačenju rezultata BiH.
Digitalizacija je najslabije ocijenjeno područje
U OECD-ovoj usporedbi politika za mala i srednja poduzeća BiH je za digitalnu transformaciju dobila 2,33 boda na ljestvici od jedan do pet, dok regionalni prosjek iznosi 3,00.
To je najniža ocjena među sedam gospodarstava obuhvaćenih istraživanjem. Za inovacijsku politiku BiH je ostvarila 2,44 boda, naspram regionalnih 3,27, a za poslovne vještine 2,86 bodova, prema prosjeku od 3,44.
OECD upozorava na slabiju razvijenost instrumenata koji bi poduzećima pomogli pri primjeni naprednijih digitalnih tehnologija. Postojeći programi u većoj su mjeri usmjereni na osnovne oblike digitalizacije.
Za proizvodno poduzeće razlika može biti velika. Internetska stranica ili digitalna prodaja ne rješavaju nužno probleme nepovezanih evidencija zaliha, narudžbi i planiranja proizvodnje. Uvođenje sustava koji povezuje te procese zahtijeva drukčija ulaganja i odgovarajuće vještine zaposlenih.
U analizi digitalne transformacije OECD navodi da su programi razvoja digitalnih vještina u Federaciji BiH uglavnom povezani s obrazovnim reformama i inicijativama digitalne pismenosti, a manje s neposrednim potrebama zaposlenih u postojećim malim poduzećima.
Za poduzeće koje želi modernizirati proizvodnju presudno je može li ulaganje povezati s konkretnim poslovnim procesom, a ne samo s nabavom nove tehnologije.
Koliko se mjeri učinak javnih potpora?
Jedan od važnijih nalaza OECD-ova izvješća odnosi se na praćenje rezultata digitalizacije.
Prema informacijama koje su institucije dostavile tijekom procjene za 2026., u BiH nije evidentiran pokazatelj rasta produktivnosti malih i srednjih poduzeća povezanog s primjenom digitalnih tehnologija. Takav pokazatelj nije evidentiran ni zasebno za Federaciju BiH i Republiku Srpsku.
OECD također nije evidentirao praćenje broja malih i srednjih poduzeća koja koriste napredne tehnologije poput umjetne inteligencije, interneta stvari ili analitike velikih skupova podataka.
Nedostatak pokazatelja produktivnosti povezanog s digitalizacijom prisutan je i u većem dijelu regije. Za Srbiju OECD bilježi kvalitativne procjene na razini pojedinih projekata, ali ne i zaseban statistički okvir za takvo mjerenje.
Nalaz ne znači da institucije ili kompanije nemaju vlastite podatke. Pokazuje što je evidentirano u OECD-ovu postupku procjene i koliko je teško uspoređivati rezultate digitalizacije na temelju zajedničkih pokazatelja.
Financa.ba ranije je izvještavala o rekordnim sredstvima za mala i srednja poduzeća u Federaciji BiH. Prema tada objavljenim podacima, za 2025. godinu bilo je planirano gotovo 28 milijuna KM potpora.
Taj se iznos odnosi na šire programe potpore malim i srednjim poduzećima, a ne isključivo na digitalizaciju.
Podatak o izdvojenom novcu pokazuje financijski opseg programa. Za procjenu njegova učinka na produktivnost potrebni su i poslovni rezultati korisnika, uključujući promjene dodane vrijednosti po zaposlenom nakon ulaganja.
Pritom ni rast produktivnosti korisnika sam po sebi ne bi dokazao uspješnost programa. Trebalo bi utvrditi koliko je promjena povezana s potporom, a koliko s drugim ulaganjima ili tržišnim okolnostima.
Pristup financiranju i podrška izvozu također zaostaju
BiH je za pristup financiranju malih i srednjih poduzeća ostvarila 2,96 bodova, dok regionalni prosjek iznosi 3,21.
Ta ocjena ne pokazuje da većina domaćih poduzeća ne može dobiti bankarski kredit. OECD procjenjuje širi sustav financiranja, uključujući alternativne izvore kapitala i učinkovitost instrumenata potpore.
Među dostupnim programima nalazi se EBRD-ov Go Digital in the Western Balkans, o kojem je Financa.ba ranije izvještavala. Program omogućuje financiranje ulaganja u digitalizaciju i automatizaciju putem partnerskih financijskih institucija.
No potrebe poduzeća razlikuju se ovisno o vrsti ulaganja. Kupnja opreme uz predvidljive prihode može se financirati kreditom, dok razvoj proizvoda bez potvrđene tržišne potražnje nosi rizik koji zahtijeva drukčije izvore kapitala.
Još veći zaostatak BiH bilježi u internacionalizaciji malih i srednjih poduzeća. OECD je to područje ocijenio s 2,90 bodova, naspram regionalnog prosjeka od 3,76.
Razlika od 0,86 boda najveća je među područjima izdvojenima u ovoj analizi.
Za manje proizvodno poduzeće ulazak na strano tržište često zahtijeva troškove prije prve naplate: od prilagodbe proizvoda do ispunjavanja tehničkih zahtjeva kupca. Takva ulaganja mogu ograničiti širenje poslovanja ako poduzeće nema odgovarajuću financijsku ili stručnu podršku.
OECD upozorava da su programi koji povezuju pripremu za izvoz, financiranje i uključivanje u međunarodne lance vrijednosti u regiji još nedovoljno razvijeni.
Ocjena internacionalizacije ne dokazuje koliko je određena prepreka smanjila izvoz iz BiH. Pokazuje da su politike podrške međunarodnom poslovanju slabije razvijene od regionalnog prosjeka.
Različite nadležnosti, isti problem mjerenja rezultata
Za procjenu politika u BiH OECD je koristio tri upitnika: jedan na državnoj razini te po jedan za Federaciju BiH i Republiku Srpsku. Podaci o Brčko distriktu uključeni su u opis politika, ali nisu korišteni za izračun ocjena.
Takav pristup odražava raspodjelu nadležnosti. OECD za pojedina područja primjenjuje različite modele bodovanja, ovisno o tome jesu li nadležnosti pretežno državne, entitetske ili podijeljene.
U području digitalizacije OECD za Republiku Srpsku evidentira mehanizam koordinacije i praćenja politika, dok za Federaciju BiH i državnu razinu takvi mehanizmi nisu evidentirani u istoj usporedbi. No ni za Republiku Srpsku nije evidentiran pokazatelj koji bi rast produktivnosti malih i srednjih poduzeća povezivao s primjenom digitalnih tehnologija.
Za poduzeća je razlika između uloženog novca i ostvarenog učinka vrlo konkretna. Nova oprema ili digitalni sustav mogu smanjiti troškove i povećati proizvodnju, ali bez mjerenja rezultata ostaje nejasno koja ulaganja doista donose veću vrijednost po zaposlenom.
BiH već ima programe potpore i dostupne izvore financiranja. OECD-ovi nalazi otvaraju pitanje koliko se rezultati tih programa koriste pri odlučivanju o sljedećim ulaganjima. Ako se uspješnost ulaganja ne može povezati s promjenom produktivnosti, teško je utvrditi koje potpore vrijedi nastaviti financirati, a koje treba mijenjati.
Autor: financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
