Petak, 22 studenoga, 2024
spot_img

Zadnje objave

Možda vam se sviđa

Ulazi li globalna ekonomija u novu recesiju?

U posljednjih nekoliko mjeseci u javnosti su prisutne kontradiktorne izjave u vezi ekonomske situacije u Americi gdje, s jedne strane, američki dužnosnici tvrde da nema razloga za brigu, a s druge strane su tvrdnje da je recesija skoro izvjesna, možda čak i depresija, navodi se u analizi objavljenoj u najnovijem dvobroju časopisa Makroekonomske analize i trendovi (MAT) pod nazivom „Ulazi li svjetska ekonomija ulazi u novu recesiju“.

Također se napominje i da se iza suprotstavljenih izjava kriju indikativni trendovi, a jedan od njih je smanjenje broja zaposlenih, koji je započet paralelno sa FED-ovim povećanjem kamatnih stopa u ožujku, a ubrzao se tijekom godine, istovremeno s predviđanjima da je na pomolu nova kriza, piše biznis.rs.

U analizi se navodi da je Amazon otpustio 100.000 ljudi u drugom kvartalu ove godine, da je Ford u srpnju otpustio 8.000 radnika, a isto rade i druge kompanije iz automobilske industrije, pa je Rivian, proizvođač električnih terenskih vozila, otpustio 840, a Tesla 200 zaposlenih.

Velika otpuštanja se bilježe i u sektoru financija, pa je Coinbase otpustio 1.100 radnika, dok JP Morgan najavljuje otkaze za nekoliko stotina zaposlenih. Meta i Twitter su također najavili otkaze za stotine ljudi, a Netflix je otpustio 300 zaposlenih. Većina njih kao razloge za otkaze navodi ekonomsku neizvjesnost, povećanje troškova i rast kamatnih stopa.

„Pokraj indikatora realne ekonomije, tržište obveznica i burza u ekonomskim krugovima su najpouzdaniji pokazatelj stanja ekonomije. Krizu najčešće nagovještava opadajuća krivulja prinosa, fenomen u kome se razlike između kamatnih stopa na dugi i srednji rok smanjuju skoro do nivoa izjednačenja ili čak postaju niže za dugoročne zajmove“, navodi se u analizi MAT-a.

Ističe se da je riječ o devijaciji krivulje prinosa u opadajućem, umjesto u rastućem smjeru, a ona se tumači kao signal koji investitori šalju preko tržišta, da će ekonomija u budućnosti biti slaba i sa prisutnom deflacijom.

Da tržišta očekuju recesiju, usprkos povećanju kamatnih stopa od strane FED-a, pokazuju i cijene burzovnih proizvoda koje su u opadanju, kao što su nafta, zlato, srebro, bakar, pšenica, soja, kukuruz.

Navodi se da posrću i druge najveće svjetske ekonomije, pa Kina zbog zatvaranja ekonomije usporava rast, a Evuropa se suočava sa do sada najvećom neizvjesnošću od Drugog svjetskog rata, energetskim problemima i ratnim sukobom na svome teritoriju.

Likvidnost je preplavila cijelu ekonomiju i potakla osobnu potrošnju, koja je dovela do još jednog vala pregrijavanja ekonomije.

Autori ističu da tržišta, neovisno o potezu FED-a, očekuju recesiju, pa se procjenjuje da će najkasnije u četvrtom kvartalu 2022. godine krenuti dezinflacija koja će se pretvoriti u deflaciju i recesiju. U tom slučaju, FED bi mogao ponovo preokrenuti svoju politiku i nastaviti sa programom kvantitativnih olakšica i spuštanjem kamatnih stopa.

Sami građani su, pokazuju rezultati anketa, iskazali svoje nezadovoljstvo dosadašnjom ekonomijom i većinom misle da će ekonomija u narednom periodu biti još lošija.

Prijavite se na naš Newsletter

Popularno