Gdin. Muhamed Hasanović obnaša funkciju zamjenika ministra financija i trezora. Na ovu funkciju je došao iz realnog sektora. Prema vašim utiscima koje su osnovne razlike rada “na terenu”, u usporedbi s radom u politici?
Dinamika poslovanja u realnom i privatnom sektoru je potpuno različita. Kao što ste već rekli, radio sam 17 godina u realnom sektoru i naučio sam funkcionisati u veoma dinamičnom i izazovnom okruženju. Dolaskom na funkciju zamjenika ministra finansija i trezora BiH prije deset mjeseci sam spoznao kakav je proces poslovanja u javnom sektoru, tačnije da smo svi primorani raditi u sporijem okruženju gdje se moraju ispoštovati sve, nekada i jako spore, administrativne procedure koje troše mnogo vremena, energije i strpljenja, obzirom da nam sistem u državi nije prilagođen posljednjim digitalnim trendovima, koji ubrzavaju proces rada.
Također, odluke koje u biznisu možete donijeti sami, u javnom sektoru ne možete. Jer sve odluke moraju ići na Vijeće ministara Bosne i Hercegovine gdje odlučuju ministri, predstavnici sva tri konstituivna naroda u BiH. Proces donošenja odluka je mnogo sporiji u javnom, nego u privatnom sektoru, što može dovesti do propuštanja mnogobrojnih prilika za Bosnu i Hercegovinu.
Je li danas lako biti poduzetnik u Bosni i Hercegovini? Često se čuje da razvoj ovog sektora guši kompliciran i spor administrativni aparat?
Danas nije nimalo lako biti poduzetnik u Bosni i Hercegovini, iako je veliki potencijal za razvijanje različitih biznisa u našoj državi. Brojne su prepreke, kako za poduzetnike iz naše države, tako i za strane investitore. Sama uređenost i podjela naše države na entitete i kantone dovodi do velike zbunjenosti kod investitora. Obzirom da nisu upućeni gdje se trebaju obratiti za potrebne informacije. Jednostavno, našoj državi je potreban tim ljudi koji će biti zaduženi da savjetuju svakog investitora na koji način i gdje trebaju da se obrate, te koja je putanja od osnivanja biznisa do stavljanja biznisa u funkciju. Kada investitor počne lutati u našoj državi, on vrlo brzo odustane i odluči se da investira u zemlje regiona, gdje su procedure dosta olakšane.
Po pitanju toga sam već pokrenuo određene razgovore za formiranje radne grupe – tijela koje će se isključivo baviti investicijama i omogućavanja dovođenja stranih investitora u Bosnu i Hercegovinu. Pored toga potrebno je stvoriti što pristupačnije uslove za investitore. Kao npr. smanjenje doprinosa za zaposlene, pronalazak poslovnih prostora, posredovanje pri zapošljavanju, obezbjeđivanje različitih vrsta poticaja kako bi se investitoru na samom početku olakšao kompletan proces pokretanja biznisa.
Iz perspektive zamjenika ministra, koji su najveći neiskorišteni ekonomski potencijali Bosne i Hercegovine u ovom trenutku?
To su definitivno investicije. Nevjerovatno je koliko smo propustili mogućnosti da budemo jedna od najatraktivnijih država za investiranje. Što bi se pozitivno odrazilo na ekonomsko stanje Bosne i Hercegovine. Investicije trebaju da nam budu jedan od prioriteta za razvoj naše države. Zbog toga moramo jasno definisati ključne tačke sa timom ljudi koji bi se bavili samo investicijama u BiH, a o kojem sam već prethodno govorio.
Ključni segmenti na kojima moramo raditi kako bi poboljšali stanje su strana ulaganja, pravni okvir, politička stabilnost, izbor sektora za ulaganje, regionalne razlike, infrastruktura, upravljanje rizikom itd. Kompletna situacija u Bosni i Hercegovini je veoma promjenljiva. I zbog toga je od velike važnosti da imamo tijelo – radni tim koji će pratiti stanje i znati kako reagovati u kriznim situacijama, kako bi pomogli investitorima i zadržali ih u Bosni i Hercegovini.
Što još trebamo unaprijediti da bi imali još više stranih investitora?
Moram naglasiti da su strani investitori jako zainteresovani za ulaganje i dovođenje svojih kompanija u našu državu. Ali kao što sam već prethodno naveo, cjelokupan kompleksan sistem u Bosni i Hercegovini ih odbija. Dok u drugoj državi regiona možete pokrenuti firmu i dobiti svu potrebnu dokumentaciju za tri dana, u našoj državi, nažalost, ne možete ni za 30 dana.
Potrebno je promijeniti sve gdje uvidom kroz analize mi kao država vidimo da stvaramo probleme i odbijamo zainteresovanost kod investitora. Obavio sam puno razgovora sa investitorima, kao i sa privrednim komorama koje imaju saradnje sa brojnim investitorima. Tako da imamo tačne inpute. Samo je potrebna volja predstavnika svih naroda u Bosni i Hercegovini, kako bi se zastarjeli sistem promijenio.
Trenutno radim na tome da poboljšamo i olakšamo poslodavcima poslovanje u FBiH kroz Ekonomski savjet premijera FBiH, čiji sam član, a gdje smo pripremili set zakona koji će značiti ozbiljnu fiskalnu reformu, možda i najveću do sada. A tiče se Zakona o minimalnoj plati, Zakona o doprinosima i Zakonima o porezima na dohodak. Cilj ovih zakona je olakšavanje poslovanja poslodavcima. Kao i poboljšanje standarda radnika, što implicira da će biti olakšano i budućim investitorima.
Koliki je danas vanjski dug BiH danas, kakva je njegova struktura?
Vanjski dug BiH iznosi 8.927,76 miliona KM. U odnosu na 30.06.2023. godine vanjski dug se smanjio za 167,38 miliona KM ili 1,84%. A u odnosu na 31.12.2022. godine vanjski dug se smanjio za 882,84 miliona KM ili 9,00%.
U strukturi vanjskog duga najviše učestvuje Svjetska banka-IDA i IBRD sa 27,17%, Evropska investiciona banka sa 24,12%. Međunarodni monetarni fond sa 8,49%, Evropska banka za obnovu i razvoj sa 9,25%.
Bosna i Hercegovina nije prezadužena. Vanjski dug BiH iznosi 26% GDP-a što predstavlja veoma mali procenat duga u GDP-u ako poredimo zemlje u okruženju. Srbija ima 56%, Hrvatska 74%, Slovenija 108%, a Crna Gora 151%.
Konstantno se smanjuje vanjski dug BiH. Kakav je srednjoročni plan kada je u pitanju vanjski dug BiH?
Plaćanje vanjskog duga BiH u periodu od 01.01.-30.09.2023. godine iznosio je 1.314,43 miliona KM. Kada govorimo o servisiranju duga on se odnosi na sevisiranje svakog pojedinačnog projekta za koji se država zadužuje. U suštini servisiranje duga na nivou godine iznosi od 1,2 do 1,5 milijardi KM. A ako pričamo o planu zaduženja postoje određeni višegodišnji projekti usvojeni od strane Vijeća ministara BiH, koji se tiču infrastrukture, poboljšanja uslova života građana, a koji će se realizirati u narednom periodu.
Kakva je danas makroekonomska slika BiH? InflacijaInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... se procijenjuje na nekih 6 – 7 posto. Hoćemo li je uspjeti spustiti na željeni nivo, po medijima se najčešće spominje od 2%?
Rast GDP-a BiH u 2023. godini će iznositi 1,6%, što ne predstavlja veliki rast, ali ako uporedimo našu ekonomiju sa ekonomijama mnogo jačih i stabilnijih zemalja u Europi, možemo biti zadovoljni, s obzirom da bilježimo rast i da nismo ušli u recesiju, za razliku od npr. Njemačke koja bilježi period recesije. Također bitno je naglasiti da u 2023. godini ćemo zabilježiti rast izvoza za 2,7% dok će rast investicija biti 6,9%.
Kad govorimo o inflaciji procjena je da ćemo 2023. završiti za 7% što je nešto veća inflacija u odnosu na prvobitno procjenu koja je iznosila između 5-6%. Da, tačna je informacija koja se pojavila u medijima da je inflacija 2%, ali taj podatak se odnosi na 2024. godinu. Bitno je istaći da je u 2023. godini za 4,3% manje nezaposlenih, a da je prosječna neto plata porasla za 15,3%.
Može li borba s inflatornim pritiscima izazvati ekonomsku krizu – neku vrstu recesije? Ukoliko je odgovor da, koliko će po Vama biti zahtjevna kriza za poduzetnike i građane.
Mi se već neko vrijeme borimo sa inflatornom krizom i mislim da smo prošli pik toga svega. Smatram da ne možemo doći u situaciju da imamo recesiju. Borba sa inflacijom i mehanizmi koji se koriste su isključivo za usporavanje inflacije, koji nemaju kontra efekat na rast GDP-a. Prošle godine inflacija je iznosila 14%, ovu godinu ćemo završiti na 7,7% dok je bilo mjeseci unutar ove godine kada je bila 2%. To nam pokazuje da inflacija usporava, ali je bitno istaći zbog čitatelja da usporavanje inflacije ne znači smanjenje cijena.
Koliko currency board (za čitatelje: vezanost BH Konvertibilne Marke za fiksnu vrijednost EUR) otežava borbu s inflatornim pritiscima?
Currency board je model koji štiti monetarni sistem BiH. To je model koji nam omogućava fiksni kurs KM vezan za EUR, te da ga nema tj. da ne egzistira imali bi situaciju da nam valuta nema stabilnu vrijednost, gdje bi dolazili u situaciju do konstantne promjene kursa, što bi stvaralo ozbiljne poremećaje na tržištu.
Hoće li će budžet za 2024. godinu biti usvojen na vrijeme?
Postoji deficit prihoda od 37 miliona KM, što je 3% budžeta u 2023. godini, u odnosu na trenutni budžet koji je 1,241 miljardu KM. To otežava kreiranje budžeta, ali sa druge strane ako znamo da realizacija budžeta nije nikad 100%, a ni 97% stvara nam mogućnost da budžet kreiramo na način da budžet bude nešto veći od trenutnog. Na Fisikalnom vijeću je odluka o formiranju okvira budžeta, a nakon toga će se krenuti sa procedurom usvajanja budžeta.
Pitanje sukcesije bivše SFRJ traje već 30 godina. Koliko je pitanje sukcesije važno za BiH i na što se točno odnosi?
U slučaju BiH sukcesija se odnosi na prava i obaveze bivše SFRJ koja putem sukcesije pripada jednoj od pravnih nasljednika SFRJ. Ovo pitanje se najviše odnosi na državnu imovinu, te regulisanje svih prava i obaveza koje proizilaze iz Sporazuma o sukcesiji između BiH i ostalih članica SFRJ potpisanog 2001. godine. Iz Sporazuma koji je napravljen postoji nekoliko aneksa koji se odnose na određene oblasti i to: pokretna i nepokretna imovina, diplomatska i konzularna imovina, finansijska aktivaU Bilanci stanja poduzeća, aktiva (eng. assets) predstavlja... i pasivaKod izrade bilance stanja poduzeća, pasiva je protuteža ak..., odnosi se na potraživanja i dugovanja, arhivi, penzije, ostala prava, interesi i obaveze, privatna imovina i stečena prava.
Za svaki aneks se posebno vode pregovori sa svim državama nasljednicama bivše SFRJ. Na određene teme imamo brže i jednostavnije dogovore, te je vidljiv napredak. Dok kod drugih nema napretka, jer ne postoji konsenzus između strana. Dodatno komplikuje situaciju politiziranje određenih tema. Kao što je aneks A, te nemogućnost postizanja dogovora, konkretno sa Hrvatskom kada je u pitanju aneks G.
Zbog potpune transparentnosti bitno je istaći da je BiH u sporazumu sa ostalim članicama SFRJ po različitim aneksima dobila 13-15% učešća u pravima, ali i u obavezama. Pred nama je ozbiljan i težak put obzirom da pitanje sukcesije stoji već 30 godina. Ali imam znanje, volju i želju kako bismo riješili ovo pitanje, posebno sa moje pozicije šefa Pregovaračkog tima za vođenje pregovora o provođenju Sporazuma o pitanjima sukcesije i člana Stalne komisije viših predstavnika država nasljednica bivše SFRJ. Namjeravam u narednom periodu obaviti razgovore sa svim zemljama bivše SFRJ, koje su učesnice Sporazuma o sukcesiji.
Za kraj, kada ste stupili na ovu dužnost, koje ste glavne ciljeve sebi zacrtali kao Ministarstvo u ovom mandatu. Što bi željeli da građani pamte nakon ovog mandata?
Lični moji ciljevi su stabilno finansiranje stabilno institucija BiH, pravovremeno donošenje budžeta, korištenje javnog duga u svrhu infrastrukturnih projekata, a nikako za operativno poslovanje i finansiranje institucija, privlačenje investicija, rješavanje pitanja sukcesija država nasljednica bivše SFRJ, kreiranje ambijenta kako bi spriječili odlazak mladih obrazovnih ljudi, te ubrzavanje procesa donošenja odluka s obzirom da nam se dešavalo da za implementaciju određenih projekata treba i do 32 mjeseca za realizaciju.
Napomena: Prilikom preuzimanja članka, obavezno je navesti financa.ba i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.
