Ovo je velika godina za Jimmy Wales-a. Osnivač Wikipedije napunio je 60 godina, a njegova kreacija, najveća enciklopedija u povijesti čovječanstva, slavi svoju 25. obljetnicu. Tim je povodom Wales izdao i knjigu “The Seven Rules of Trust” (Sedam pravila povjerenja), duboku refleksiju o globalnoj krizi kredibiliteta i znanja. Britanski The Guardian nedavno ga je proglasio “posljednjim pristojnim tehnološkom barunom”. Iza kulisa ovog naizgled idiličnog rođendanskog slavlja, odvija se neviđena poslovna i tehnološka drama.
Odluka teška milijarde dolara
Za svakog poduzetnika i investitora, priča o Wikipediji predstavlja ultimativnu studiju slučaja o oportunitetnom trošku. Odluka iz 2003. godine da Wikipedia postane i ostane neprofitna organizacija koštala je Walesa nezamislivog bogatstva. Njegovi suvremenici iz ere rađanja “Weba 2.0” – Jeff Bezos, Elon Musk, Larry Page, Sergey Brin i Peter Thiel – svojim su projektima duboko utjecali na naše živote, ali su usput postali i multimilijarderi.
Wales je jedini iz te elitne skupine koji to nije. Kako sam priznaje, pretvaranje Wikipedije u neprofitnu organizaciju bila je “ili najpametnija ili najgluplja stvar koju sam ikada učinio”. Iako ga se u konzervativnim krugovima često etiketira kao ljevičara, Wales za sebe tvrdi da je “umjerenjak” te da je zapravo vrlo naklonjen biznisu i kapitalizmu. Odmaknuvši se od svakodnevnih operacija Wikipedije, pokrenuo je nekoliko profitnih pothvata, uključujući Fandom (uspješnu platformu financiranu oglasima) i WikiTribune.
Umjetna inteligencija: Egzistencijalna prijetnja vlastitom stvoritelju
Danas se Wikipedia suočava s ogromnim strukturalnim problemima. The Economist ističe kako platforma gubi i čitatelje i volonterske urednike, dok se istovremeno nalazi u središtu eskalirajućeg kulturnog rata. Ugledni kritičari i tehnološki moćnici poput Elona Muska (koji je nekoć bio fan) i bivšeg savjetnika u Bijeloj kući Davida Sacksa, optužuju platformu za pristranost, nazivajući je “Wokepedijom” kojom upravlja “vojska ljevičarskih aktivista”.
Ipak, prava poslovna prijetnja leži u tehnologiji. Umjetna inteligencija (AI) danas predstavlja egzistencijalnu prijetnju. Apsurd situacije leži u tome da je upravo Wikipedia odigrala ključnu ulogu u treniranju velikih jezičnih modela (LLM), pružajući im ogroman, besplatan i višejezični skup podataka. Sada, ta ista umjetna inteligencija prijeti “gušenjem samog izvora koji joj je pomogao da oživi”. Korisnici sve češće traže brze odgovore od AI alata umjesto da posjećuju samu enciklopediju.
Od opcijskog trgovca do arhitekta interneta
Zanimljivo je da arhitekt ovog globalnog neprofitnog fenomena ima duboke korijene u svijetu strogih financija. Rođen 1966. u Alabami, gdje ga je školovala majka, Wales je diplomirao financije te postao opcijski trgovac u Chicagu, potiho postajući “ovisan” o internetu. Njegov prvi internetski pothvat, Bomis – pretraživač prvenstveno orijentiran na mušku publiku – osigurao je inicijalni kapital za njegovu pravu strast: online enciklopediju. Prvi pokušaj, Nupedia, bio je opterećen sporim i elaboriranim procesom provjere činjenica. Kako bi ubrzali stvari, lansirali su verziju baziranu na crowdsourcingu – i ostalo je povijest.
Wikipedia je danas doslovno “dio vodovoda interneta”, nezaobilazna infrastruktura digitalnog doba. Iako će svaki njezin budući rival neizbježno biti stvaran uz pomoć umjetne inteligencije, Wikipedia će, barem za sada, zadržati titulu najveće enciklopedije koju su ikada napisali ljudi. Za poslovni svijet, Jimmy Wales ostaje fascinantan primjer lidera koji je moć i utjecaj stavio ispred maksimizacije profita, ostavši dosljedan svojoj viziji otvorenog znanja.
