Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) snizila je prognozu gospodarskog rasta BiH za 2026. s 2,4 na 2,1 posto. Rujanska procjena donosi dodatno smanjenje od 0,3 postotna boda u odnosu na lipanj, dok prognoza za 2027. ostaje nepromijenjena na 2,8 posto.
Prema rujanskom izvješću EBRD-a Running Dry , zapadni Balkan ove bi godine trebao ostvariti rast od 3 posto, a 2027. od 3,5 posto. Za BiH EBRD izdvaja rizike povezane sa skupljim gorivom i hranom te slabijom vanjskom potražnjom. Dodatni pritisak donose CBAM i političke napetosti.
U odnosu na raniju projekciju od 2,7 posto, o čijem je lipanjskom smanjenju već pisala Financa.ba , očekivani rast za 2026. sada je niži za ukupno 0,6 postotnih bodova.
CBBiH procjenjuje umjeren rast, industrija zaostaje
Centralna banka BiH procjenjuje da je realni BDP u drugom tromjesečju porastao 2,2 posto na godišnjoj razini. To je 0,2 postotna boda više nego u prethodnoj procjeni. Za treće tromjesečje očekuje rast od 2,3 posto, navodi se u priopćenju CBBiH.
EBRD-ova godišnja prognoza i tromjesečne procjene CBBiH nisu izravno usporedivi pokazatelji. Obje institucije, međutim, upozoravaju na rizike povezane s međunarodnim gospodarskim okruženjem.
Prema EBRD-u, industrijska proizvodnja u BiH bilježi pad treću godinu zaredom. Dodatni udarac sektoru donijela je obustava rada željezare u Zenici u travnju, nakon čega je u kolovozu proglašen stečaj.
Izvoz u EU raste 10,2 posto, ali uvoz raste brže
Izvoz BiH u prvih osam mjeseci 2026. dosegnuo je 11,80 milijardi KM, što je šest posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Uvoz je porastao 7,5 posto, na 21,13 milijardi KM, a robni deficit iznosio je 9,33 milijarde KM, pokazuju najnoviji podaci Agencije za statistiku BiH .
Izvoz u Europsku uniju povećan je 10,2 posto, na 9,01 milijardu KM. Na europsko tržište tako otpada približno 76,3 posto ukupnog robnog izvoza BiH. Istodobno je izvoz u zemlje CEFTA-e smanjen 3,8 posto, na 1,84 milijarde KM.
EBRD-ovo upozorenje na slabiju vanjsku potražnju odnosi se na izglede daljnjeg rasta, a ne na već zabilježen pad izvoza prema EU.
EBRD: skuplji uvoz nafte ekvivalentan je 3 posto BDP-a
EBRD procjenjuje da povećanje neto računa BiH za uvoz nafte i naftnih derivata odgovara iznosu od 3 posto BDP-a. Za Sjevernu Makedoniju isti pokazatelj iznosi 2,3 posto BDP-a, što te dvije zemlje svrstava među najizloženije u promatranom uzorku.
Procjena se temelji na cijenama iz travnja i svibnja, preračunatima na godišnju razinu, te uzima u obzir eventualne dodatne prihode od izvoza istih proizvoda. Ne predstavlja ostvareni godišnji trošak niti prognozirani pad BDP-a.
EBRD utvrđuje da su u promatranim gospodarstvima cijene rafiniranih naftnih proizvoda, osobito dizela i zrakoplovnog goriva, rasle snažnije od cijena sirove nafte. Na razlike među zemljama utječu dobavni pravci i neizravna izloženost bliskoistočnoj nafti kroz rafinerije dobavljača.
Za izvoznike iz BiH skuplji dizel povećava trošak prijevoza sirovina i gotovih proizvoda. Kompanijama koje posluju prema unaprijed ugovorenim cijenama taj trošak može smanjiti maržu prije nego što ga uspiju prenijeti na kupca.
CBAM obuhvaća približno 11 posto izvoza BiH
Prema analizi MMF-a o učincima CBAM-a na gospodarstvo BiH , proizvodi obuhvaćeni mehanizmom čine približno 11 posto ukupnog izvoza zemlje, odnosno vrijednost ekvivalentnu 3,2 posto BDP-a. Među njima su aluminij, cement, električna energija te željezo i čelik.
Za električnu energiju primjenjuje se puni CBAM obračun, a korištenje stvarnih emisija dopušteno je samo uz ispunjavanje propisanih uvjeta. Za industrijske proizvode obveze se uvode postupno.
MMF bilježi prve pokazatelje preusmjeravanja izvoza električne energije iz BiH prema tržištima izvan EU. Takav pristup mogao bi biti teško održiv jer i druge zemlje zapadnog Balkana povećavaju proizvodne kapacitete.
Prema službenim podacima Europske komisije , cijena CBAM certifikata za drugo tromjesečje 2026. iznosi 75,28 eura po toni CO₂. Kupnja certifikata za uvoz iz 2026. počinje u veljači 2027. godine.
Obveza kupnje pripada ovlaštenom uvozniku u EU, dok se njezin ekonomski učinak može prenijeti na dobavljača iz BiH kroz ugovorene cijene. Stvarni trošak ovisi o emisijama ugrađenima u proizvod i primjenjivim pravilima obračuna.
MMF procjenjuje da bi, bez odgovarajućih domaćih mjera, CBAM mogao smanjiti razinu realnog BDP-a BiH za približno 0,4 do 0,7 posto do 2035. godine. Riječ je o dugoročnom scenariju, a ne o procjeni njegova doprinosa aktualnom smanjenju EBRD-ove prognoze.
Autor: financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
