Europsko tržište tokenizirane imovine dobilo je operativnu vezu s novcem središnje banke. Europska središnja banka pokrenula je Pontes, sustav preko kojeg se transakcije evidentirane na privatnim DLT platformama mogu namirivati korištenjem infrastrukture Eurosustava.
U početnoj fazi uključeno je 13 tržišnih sudionika, među kojima su Deutsche Bank, Santander i Société Générale, te četiri operatora DLT infrastrukture. ESB Pontes opisuje kao prvi operativni korak svoje strategije za podmirenje transakcija temeljenih na DLT-u u novcu središnje banke..
Pontes financijskim institucijama omogućuje da transakcije tokeniziranom imovinom podmire u novcu središnje banke. Digitalni euro za građane zaseban je projekt.
Tokenizirana imovina dobila je drugi dio transakcije
Tokenizacija omogućuje da se obveznica, fond ili druga financijska imovina evidentira i prenosi na sustavu temeljenom na tehnologiji distribuiranog zapisa, odnosno DLT-u.
Ako tokenizirana obveznica prijeđe s jednog vlasnika na drugog, istodobno mora biti prenesen i novac. Pontes zato povezuje privatne DLT platforme s TARGET uslugama Eurosustava. Time se prijenos imovine povezuje s plaćanjem i smanjuje rizik da jedna strana izvrši svoju obvezu, a druga ne.
Novac središnje banke i dalje se koristi za konačno podmirenje transakcije. ESB pritom ne izdaje digitalni euro na privatnim DLT platformama.
Pontes se naslanja na istraživački program iz 2024., u kojem su 64 tržišna sudionika sudjelovala u više od 50 testova i eksperimenata s novim tehnologijama za podmirenje transakcija u novcu središnje banke.
Zašto ESB-u smetaju dolarski stablecoini
Oko 99 posto globalnog tržišta stablecoina denominirano je u američkim dolarima. Ako bi europske tokenizirane obvezniceObveznica (engl. bond), ili zadužnica (obligacija), dužni..., fondovi i druga financijska imovina počeli koristiti takve privatne tokene za plaćanje i podmirenje transakcija, dio financijske infrastrukture europodručja postao bi ovisniji o dolaru.
ESB taj rizik povezuje s monetarnom suverenošću i mogućnošću digitalne dolarizacije.
Kada je Christine Lagarde u svibnju upozoravala na rizik širenja privatnih stablecoina, Financa.ba je pisala o planu Eurosustava da Pontesom tokeniziranim tržištima omogući namiru u novcu središnje banke. Sustav je sada operativan.
Za ESB je važno i očuvati zamjenjivost različitih oblika novca. Ako se tokenizirana tržišta podijele između stablecoina, tokeniziranih bankovnih depozita i drugih privatnih oblika novca, otvara se pitanje njihove međusobne zamjenjivosti i konačne namire.
Novac središnje banke u postojećem sustavu služi kao zajednički oslonac za konačno podmirenje transakcija. ESB želi zadržati tu funkciju i ako se trgovanje financijskom imovinom postupno preseli na DLT infrastrukturu.
Pontes zasad radi osam sati dnevno
Sustav u početnoj fazi radi radnim danima od 8 do 16 sati prema srednjoeuropskom vremenu. ESB planira širiti broj sudionika i funkcionalnosti, a do sredine 2028. omogućiti rad 24 sata dnevno, sedam dana u tjednu.
Pontes je prijelazno rješenje dok Eurosustav kroz projekt Appia razvija dugoročnu arhitekturu tokeniziranih europskih financija. Do 2028. želi imati nacrt budućeg ekosustava, pri čemu razmatra modele od zajedničke europske distribuirane knjige do više međusobno povezanih mreža.
Tokenizirana imovina već je ušla i u postojeće operacije Eurosustava. Od kraja ožujka 2026. određena tržišna imovina izdana korištenjem DLT-a može biti prihvaćena kao kolateral u kreditnim operacijama ako ispunjava postojeće kriterije prihvatljivosti.
ESB ulazi i na tržište tokeniziranih vrijednosnih papira
ESB priprema ulaganje malog dijela vlastitog portfelja u tokenizirane vrijednosne papire kako bi stekao izravno iskustvo s njihovim izdavanjem, trgovanjem i namirivanjem.
Početno će razmatrati vrijednosne papire denominirane u eurima koje izdaju države europodručja, regionalne vlasti, agencije i europske supranacionalne institucije.
Ukupni vlastiti portfelj ESB-a vrijedi oko 23 milijarde eura, prema Reutersu. Koliki će njegov dio završiti u tokeniziranim vrijednosnim papirima i kada će prve kupnje biti provedene, ESB još nije objavio.
Ulaganje neće biti dio monetarne politike. Riječ je o vlastitom portfelju ESB-a, a operativne detalje tek treba odrediti Izvršni odbor.
Digitalni euro za građane još čeka zakon
Dok je Pontes već počeo raditi, digitalni euro za građane i trgovce još nema konačan pravni okvir.
Europski parlament u srpnju je odobrio početak pregovora s Vijećem o uredbi o digitalnom euru. ESB računa da bi, ako zakonodavni postupak bude završen tijekom 2026., mogao biti spreman za moguće prvo izdavanje digitalnog eura tijekom 2029. godine. Konačnu odluku o izdavanju donijet će tek nakon usvajanja zakonodavstva.
Prije toga slijedi testiranje. ESB je odabrao 36 pružatelja platnih usluga za pilot koji bi trebao početi u drugoj polovici 2027. i trajati 12 mjeseci. U ograničenom pilotu testirat će se beta verzija digitalnog eura, uključujući plaćanja između građana te plaćanja kod odabranih trgovaca.
Jedno od pitanja u dizajnu digitalnog eura jest mogućnost prelaska dijela bankovnih depozita u novac središnje banke, posebno tijekom financijskih poremećaja.
ESB je u analizama učinka simulirao iznose držanja od 500 do 3.000 eura po osobi. Ti iznosi nisu prijedlog budućeg limita, koji još nije određen.
Dok zakonodavci još raspravljaju o digitalnom euru za svakodnevna plaćanja, Pontes je prešao iz testiranja u operativnu financijsku infrastrukturu.
Autor: financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
