Francuska vlada za 2027. priprema fiskalnu prilagodbu vrijednu 54 milijarde eura. Unatoč tome, Ministarstvo financija očekuje da će javni dug porasti s 115,7 posto BDP-a prošle godine na 119,3 posto ove i 121,7 posto u 2027. Najnovija projekcija Ministarstva financija pokazuje da bi se omjer duga u samo dvije godine povećao za šest postotnih bodova.
Ta dva broja nisu u suprotnosti. Francuska ne planira 54 milijarde eura kojima bi otplaćivala postojeći dug. Tim iznosom pokušava smanjiti deficit koji bi se bez novih mjera sljedeće godine dodatno povećao.
Vlada za ovu godinu očekuje deficit od 5,4 posto BDP-a, a za 2027. cilja na 5 posto. Bez planirane prilagodbe manjak bi sljedeće godine mogao prijeći 6,5 posto BDP-a, prema vladinim procjenama koje prenosi Reuters.
Drugim riječima, 54 milijarde eura prvenstveno trebaju spriječiti veće pogoršanje proračuna. Čak i nakon planirane prilagodbe Francuska bi 2027. nastavila stvarati deficit, pa bi i javni dug nastavio rasti.
Dug raste brže nego što ga proračun može stabilizirati
Francuski javni dug na kraju 2025. iznosio je 115,7 posto BDP-a. Projekcija od 119,3 posto za ovu godinu znači povećanje od 3,6 postotnih bodova, dok bi do kraja 2027. omjer trebao dosegnuti 121,7 posto.
To mijenja način na koji treba čitati najavljenih 54 milijarde eura. Fiskalna prilagodba može smanjiti godišnji manjak, ali dok država završava godinu s deficitom, novi dug nastavlja se dodavati postojećem.
Problem priznaje i sama francuska administracija. Direction générale du Trésor u analizi objavljenoj 21. rujna navodi da su potrebni daljnji napori u konsolidaciji javnih financija kako bi se osigurala održivost duga i ispunile europske obveze. Francuska je 2025. s dugom od 115,7 posto BDP-a bila treća najzaduženija članica EU, iza Grčke i Italije.
Francuska se već nalazi u europskoj proceduri prekomjernog deficita. Cilj je deficit spustiti ispod 3 posto BDP-a do 2029., dok ga vlada za 2027. još projicira na 5 posto.
Dok dug raste, zaduživanje postaje skuplje
Veći dug dolazi u trenutku kada je tržišno financiranje Francuske skuplje. Premija koju ulagači traže za francuske desetogodišnje obvezniceObveznica (engl. bond), ili zadužnica (obligacija), dužni... u odnosu na usporedive njemačke prešla je 100 baznih bodova, prvi put od dužničke krize eurozone 2012.
To ne znači da cijeli postojeći francuski dug odjednom nosi višu kamatu. Skuplje tržišno financiranje ulazi u državni račun postupno, izdavanjem novih obveznica i refinanciranjem onih koje dospijevaju.
Krajem kolovoza Financa.ba već je pratila rast troška francuskog zaduživanja i promjenu odnosa ulagača prema francuskim obveznicama. Nova projekcija duga daje toj tržišnoj priči dodatnu težinu: Francuska će prema vlastitim procjenama ulaziti u skuplje financijsko okruženje s još većim dugom.
54 milijarde tek trebaju proći politički test
Plan za 2027. ovisi i o tome koliko će predloženih mjera proći parlament. Vlada planira paket od 54 milijarde eura kako bi deficit spustila na 5 posto BDP-a, pri čemu je premijer Sébastien Lecornu najavio smanjenje socijalne potrošnje i rashoda lokalnih vlasti, bez povećanja poreza.
To je i granica onoga što današnje brojke mogu pokazati. Ako vlada ostvari planirani deficit od 5 posto, javni dug prema projekciji Ministarstva financija svejedno raste na 121,7 posto BDP-a. Ako parlament promijeni dio predloženih mjera, za zadržavanje tog cilja morat će se pronaći fiskalni učinak na drugom mjestu.
Autor: financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
