InflacijaInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... u europodručju u kolovozu je dosegnula 3,2 posto, a energija je ukupnoj stopi dodala 1,29 postotnih bodova. ECB istodobno nalazi da se promijenila brzina kojom veleprodajna cijena plina dolazi do potrošačkih cijena.
Za više od polovice europodručja, mjereno ponderiranim udjelom zemalja u inflaciji plina, prijenos promjene veleprodajne cijene očekuje se unutar jednog do tri mjeseca. Tijekom energetske krize 2022. gotovo 40 posto tog ponderiranog udjela bilo je u skupini u kojoj je prijenos trajao između 13 i 24 mjeseca. Danas je taj udio oko pet posto.
To ne znači da će svaki skok cijene na europskom tržištu plina nekoliko mjeseci poslije završiti na računu kućanstva. Dobavljači dio plina kupuju unaprijed, struktura ugovora razlikuje se među državama, a porezi i naknade 2025. činili su prosječno 31 posto maloprodajne cijene plina u europodručju.
Zašto plin brže ulazi u inflaciju
Nakon energetske krize promijenili su se ugovori i način formiranja cijena. ECB navodi da su na dijelu tržišta češći kraći ugovori s fiksnom cijenom i fleksibilnije tarife koje su bliže povezane s veleprodajnim tržištem.
Vrijeme prijenosa ipak se snažno razlikuje među državama. U približno desetini ponderiranog udjela europodručja traje četiri do šest mjeseci, a u otprilike trećini sedam do 12 mjeseci.
Ta razlika postaje važnija kada veleprodajni plin snažno poskupi. Prema Reutersu, europski veleprodajni plin sada je više od 140 posto skuplji nego prije godinu dana.
Konačni podaci Eurostata pokazuju da su cijene energije u kolovozu bile 14,3 posto više nego godinu ranije, nakon rasta od 10,3 posto u srpnju. Energija je ukupnoj godišnjoj inflaciji dodala 1,29 postotnih bodova.
ECB je skuplji plin već ugradio u svoje rujanske projekcije. Prosječnu cijenu prirodnog plina za 2026. povećao je na 51 euro po MWh, s prethodnih 39,3 eura. Revizija iznosi približno 30 posto. Za 2027. pretpostavka je povećana na 43,3 eura po MWh.
Europa ipak nije ponovno u 2022.
Tijekom prethodne energetske krize istodobno su se smanjile ruske isporuke plina, suša je pogodila hidroelektrane, a velik dio francuskih nuklearnih kapaciteta bio je izvan pogona. Europa je više ovisila o plinskim elektranama upravo kada je plin postajao sve skuplji.
Danas veći udio obnovljivih izvora smanjuje broj sati u kojima plin određuje marginalnu cijenu električne energije. ECB zato nalazi da je veza između cijene plina i električne energije slabija nego tijekom prethodne krize.
Veleprodajna cijena plina može se brže prenijeti na cijenu plina za potrošače, ali trenutačno nema jednako snažan učinak na cijenu električne energije.
Manje plina u skladištima povećava ovisnost o tržištu
Europska skladišta plina 20. rujna bila su popunjena 69,89 posto, s oko 790,8 TWh plina. Njemačka je bila na 56,84 posto, Nizozemska na 55,57 posto, a Hrvatska na 82,81 posto.
Skladišta nisu pokazatelj buduće cijene sama po sebi. Njihova važnost vidi se u tome koliko manevarskog prostora Europa ima ako tijekom zime poraste potrošnja ili oslabi dotok plina. Za BiH je taj prostor još uži jer nema vlastite skladišne kapacitete, što smo ranije detaljnije obradili u analizi izloženosti BiH rastu europske cijene plina.
Što je početna zaliha manja, Europa više ovisi o kontinuiranim isporukama, domaćoj proizvodnji i kretanju potrošnje. Ako hladnoća poveća potražnju ili dođe do poremećaja ponude, veći dio potrebnog plina mora se osiguravati na tržištu upravo kada za LNG terete konkuriraju i azijski kupci.
Cijena tada postaje način privlačenja dodatne opskrbe. ECB navodi da su u prethodnim razdobljima napetosti europske cijene iznad približno 65 eura po MWh omogućavale europskim kupcima da nadmaše azijske u nadmetanju za LNG terete.
Niža popunjenost skladišta zato ne znači automatski nestašicu. Znači manji zaštitni sloj između europske potrošnje i globalnog tržišta.
Jedan od razloga zbog kojih skladišta tijekom ljeta nisu punjena brže bila je i tržišna računica. Plin za neposrednu isporuku tijekom dijela razdoblja bio je skuplji od budućih isporuka. Trgovcu se tada manje isplati kupiti plin danas, platiti njegovo skladištenje i poslije ga prodavati po nižoj cijeni.
Kompanije već mijenjaju dobavljače
Kompanije u europodručju već prilagođavaju nabavu širem geopolitičkom i energetskom riziku.
U istraživanju SAFE, provedenom od 21. svibnja do 26. lipnja među 5.087 kompanija europodručja, neto 80 posto kompanija očekivalo je da će sukob na Bliskom istoku tijekom sljedećih 12 mjeseci povećati njihove inputne troškove bez rada. Neto 58 posto očekivalo je više prodajne cijene, a 40 posto niže bruto profitne marže.
Te brojke ne mogu se pripisati samo plinu. ECB-ovo pitanje obuhvaća šire posljedice sukoba, uključujući transport i poremećaje opskrbnih lanaca.
Reakcije kompanija pokazuju gdje pokušavaju smanjiti izloženost. 36 posto traži alternativne dobavljače sirovina, komponenti ili drugih inputa, a 29 posto alternativne izvore ili dobavljače energije. U industriji alternativne dobavljače traži 56 posto kompanija.
Još 31 posto ubrzava ulaganja u energetsku učinkovitost ili obnovljive izvore, dok 21 posto povećava zalihe ili stvara strateške rezerve.
U odnosu na prethodni krug ankete, očekivani rast troškova ipak se smanjio. Kompanije sada očekuju da će inputni troškovi bez rada u idućih 12 mjeseci porasti 5,2 posto, u odnosu na ranijih 5,8 posto. Očekivani rast prodajnih cijena smanjen je s 3,5 na 3,2 posto.
Koliki je rizik ako plin ponovno poskupi
ECB-ov bazni scenarij za četvrto tromjesečje računa s cijenom plina oko 60 eura po MWh. U nepovoljnom scenariju ona raste na 77 eura, a u teškom na 130 eura po MWh.
To nisu prognoze niti im ECB dodjeljuje vjerojatnosti. Scenariji pokazuju posljedice različitih poremećaja ponude. Teški scenarij pretpostavlja oko 12 posto manju globalnu LNG ponudu od baznog slučaja.
Manje plina u skladištima povećava ovisnost Europe o budućim isporukama. Ako ih bude morala privlačiti višom tržišnom cijenom, novi ECB-ov nalaz pokazuje da se taj rast u velikom dijelu europodručja može brže nego prije prenijeti na inflaciju plina.
Autor: financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
