Zadnje objave

Možda vam se sviđa

Prva ljubav završila je davno. Zašto je se još tako dobro sjećamo?

Ime možda godinama niste izgovorili. Možda ne znate gdje ta osoba danas živi ni biste li je prepoznali na ulici, a ipak pamtite mjesto na kojem ste se upoznali, pjesmu koju ste tada slušali ili prvi spoj.

18. rujna u neformalnim kalendarima obilježava se kao Dan prve ljubavi. Iza tog datuma nema službenog međunarodnog obilježavanja koje smo mogli potvrditi. Zanimljivije je drugo pitanje: zašto se nekih prvih romantičnih iskustava možemo sjećati desetljećima nakon što su završila?

Znanost nema jednostavan odgovor. Nema ni dovoljno dokaza za popularnu tvrdnju da mozak prvu ljubav pamti na neki poseban način. Postoji, međutim, dobro dokumentirana osobina autobiografskog pamćenja koja može objasniti dio priče.

Godine iz kojih prizivamo više uspomena

Kada se ljudi prisjećaju vlastitog života, osobni događaji iz adolescencije i rane odrasle dobi pojavljuju se nesrazmjerno često.

Psiholozi taj fenomen nazivaju reminiscence bump.

U istraživanju Stevea Janssena i Jaapa Murrea sudjelovalo je gotovo 3.500 ljudi. Rezultati su ponovno pokazali povećanu zastupljenost autobiografskih sjećanja iz adolescencije i rane odrasle dobi.

Zanimljivo je da su među tim sjećanjima relativno manje bili zastupljeni novi, emocionalni i posebno važni događaji. Zašto upravo adolescencija i rana odrasla dob daju toliko dostupnih autobiografskih sjećanja, autori nisu definitivno objasnili.

Zato nema dovoljno uporišta za jednostavnu tvrdnju da prvu ljubav pamtimo samo zato što je bila prva.

Iz odrasle perspektive može izgledati nevažno

Iz odrasle perspektive može izgledati pretjerano koliko je nekada bio važan jedan pogled preko školskog hodnika.

Osobi koja je tada stajala u tom hodniku nije bio smiješan.

Istraživanja adolescentnih romantičnih odnosa daju dobar razlog da ih ne odbacujemo kao nevažnu fazu. Pregled istraživanja objavljen u Annual Review of Psychology pokazuje da adolescentni romantični odnosi mogu biti povezani s razvojem i prilagodbom mladih.

To ne znači da prva ljubav određuje kakve ćemo veze imati s 30, 40 ili 60 godina. Takvu uzročno-posljedičnu tvrdnju istraživanja ne potvrđuju.

Prva veza može biti i prvo iskustvo bliskosti s partnerom, ali i prvi susret s prekidom ili odbijanjem. Ono što je nama danas možda samo kratka epizoda tada je moglo zauzimati velik dio našeg svijeta.

Je li prva ljubav doista posebna za mozak?

Ovdje popularna psihologija često ode nekoliko koraka dalje od znanosti.

Može se pronaći mnogo tvrdnji da „prva ljubav trajno mijenja mozak” ili da je zbog dopamina nikada ne možemo zaboraviti. Za tako formulirane tvrdnje nema dovoljno dokaza.

Postoje, međutim, istraživanja mozga ljudi koji su intenzivno zaljubljeni. U fMRI studiji Helen Fisher, Arthura Arona i Lucy Brown sudjelovalo je 17 osoba koje su sebe opisivale kao intenzivno zaljubljene. Istraživači su pronašli aktivnost u moždanim sustavima povezanima s nagradom i motivacijom, uključujući dopaminergičke sustave.

Ali istraživanje nije proučavalo isključivo prvu ljubav.

Iz njega zato možemo zaključivati o intenzivnoj romantičnoj ljubavi, ali ne i da naš mozak prvu ljubav obrađuje na jedinstven način koji se poslije više ne ponavlja.

Možda se ne sjećamo samo osobe

Kada se nakon mnogo godina prisjećamo prve ljubavi, uz osobu se mogu vratiti mjesto, prijatelji, glazba ili život koji smo tada imali.

Takva interpretacija uklapa se u nalaz da ljudi nesrazmjerno često prizivaju autobiografska sjećanja iz adolescencije i rane odrasle dobi.

Moguće je zato da nostalgija za prvom ljubavi ponekad nije nostalgija samo za osobom. Može biti i nostalgija za vlastitim životom u kojem je ta osoba postojala.

To je tumačenje, a ne dokazana posebnost prve ljubavi.

Što se događa kada se sjetimo bivše ljubavi?

Prisjetiti se bivšeg partnera samo po sebi ne znači da nešto nije u redu sa sadašnjom vezom.

Istraživanja romantične nostalgije daju različite rezultate. Studija o nostalgičnim sjećanjima na bivše partnere pokazala je da takvo prisjećanje može povećati percipiranu kvalitetu aktualne veze. Noviji radovi, međutim, pokazuju da rezultat ovisi i o tome kako se nostalgija mjeri te o individualnim razlikama. U istraživanju objavljenom 2026. u časopisu Personality and Individual Differences eksperimentalno izazvana romantična nostalgija nije utjecala na kvalitetu veze.

To svakako nije recept da večeras potražite prvu ljubav na društvenim mrežama.

Postoji i važna granica: istraživanja bivših partnera nisu istraživanja prve ljubavi. Bivši partner može biti prvi, treći ili deseti.

Znanost zasad ne pokazuje da prva ljubav ima poseban status u našem pamćenju samo zato što je bila prva.

Kada se nakon mnogo godina sjetimo te osobe, možda se prisjećamo i života koji smo tada živjeli.

Autor: financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.

Prijavite se na naš Newsletter

Popularno