Dok većina europskih gospodarstava traži način kako potaknuti rast, Velika Britanija suočava se s drugačijim problemom – mogućnošću da inflacijaInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... ponovno izmakne kontroli. Upravo zato sve više ekonomista smatra da bi Bank of England mogla zadržati restriktivnu monetarnu politiku dulje nego što se očekivalo, a dio njih više ne isključuje ni novo povećanje kamatnih stopa.
Prema Reutersovoj anketi među 65 ekonomista, britanska središnja banka na sastanku 18. lipnja zadržat će ključnu kamatnu stopu na 3,75 posto. Međutim, iza tog prividnog konsenzusa krije se sve veća neizvjesnost oko smjera monetarne politike tijekom ostatka godine.
Razlog nije teško pronaći.
Rat na Bliskom istoku ponovno je energiju pretvorio u najveći inflacijski rizik za europska gospodarstva.
Bank of England šalje poruku tržištima
Za razliku od razdoblja kada su središnje banke raspravljale o mogućem smanjenju kamatnih stopa, današnja rasprava vodi se oko toga koliko dugo treba zadržati restriktivne uvjete financiranja.
Većina ekonomista smatra da će kamatne stopeKamate su trošak, odnosno cijena koju plaćate za pozajmlji... u Britaniji ostati nepromijenjene do kraja godine.
No gotovo 40 posto ispitanika očekuje barem jedno povećanje kamatne stope.
Samo mali broj analitičara vjeruje da bi do kraja godine moglo doći do smanjenja.
To pokazuje koliko se raspoloženje tržišta promijenilo u samo nekoliko mjeseci.
Početkom godine prevladavao je optimizam da će inflacija nastaviti slabjeti i otvoriti prostor za jeftinije financiranje.
Danas se ponovno govori o riziku novih inflacijskih pritisaka.
Energija ponovno diktira monetarnu politiku
Ključni razlog promjene očekivanja nalazi se na tržištu energenata.
Sukob između SAD-a, Izraela i Irana doveo je do snažnog rasta cijena nafte i povećane zabrinutosti oko sigurnosti opskrbnih ruta kroz Hormuški tjesnac.
To nije problem samo za energetski sektor.
Svaki rast cijena energije prelijeva se na prijevoz, proizvodnju, logistiku, prehrambenu industriju i gotovo svaki segment gospodarstva.
Ekonomisti Deutsche Banka upozoravaju da trajanje energetskog šoka postaje sve ozbiljniji rizik.
Ako cijene energenata ostanu na sadašnjim razinama, povećava se mogućnost dodatnog zaoštravanja monetarne politike.
To je scenarij koji tržišta prije nekoliko mjeseci gotovo nitko nije očekivao.
Inflacija ostaje tvrdokoran problem
Prema procjenama ekonomista, inflacija bi krajem godine mogla dosegnuti 3,6 posto.
To je gotovo dvostruko više od ciljanih dva posto koje nastoji održavati Bank of England.
Prosječna inflacija tijekom 2026. godine trebala bi iznositi 3,3 posto, a tek bi se 2027. mogla približiti razini od 2,6 posto.
Za kućanstva to znači nastavak pritiska na životni standard.
Za kompanije znači više troškove poslovanja i složenije planiranje investicija.
Za središnju banku znači da još uvijek nema prostora za opuštanje.
Guverner Bank of England Andrew Bailey posljednjih je tjedana više puta naglasio kako je povratak inflacije prema ciljanoj razini i dalje apsolutni prioritet.
Britansko gospodarstvo pokazuje znakove usporavanja
Dodatni problem predstavlja gospodarski rast.
Iako su prognoze za ovu godinu blago poboljšane, ukupna slika ostaje skromna.
Reutersova anketa pokazuje da bi britansko gospodarstvo moglo porasti jedan posto ove godine.
U 2027. očekuje se rast od 1,1 posto, a tek 2028. godine stopa rasta trebala bi dosegnuti 1,5 posto.
To nisu brojke koje bi mogle značajno promijeniti gospodarsku dinamiku zemlje.
Posebno zabrinjava podatak da je gospodarstvo u travnju palo za 0,1 posto, što predstavlja prvi mjesečni pad aktivnosti od kolovoza prošle godine.
Istodobno je dominantni uslužni sektor zabilježio slabljenje aktivnosti pod pritiskom rastućih troškova.
Britanija nije usamljena
Slični izazovi prisutni su i u ostatku Europe.
Europska središnja banka podigla je svoju referentnu depozitnu stopu na 2,25 posto, potvrđujući da borba protiv inflacije još nije završena.
No britanska situacija ipak je specifična.
Velika Britanija tradicionalno snažnije osjeća promjene cijena energije i promjene na globalnim financijskim tržištima.
Zbog toga se odluke Bank of England često promatraju kao rani indikator budućih kretanja u drugim razvijenim gospodarstvima.
Što to znači za poduzeća i investitore?
Za poslovnu zajednicu najvažnije pitanje nije hoće li kamatne stope porasti za 25 baznih bodova.
Važnije je koliko dugo će ostati na povišenim razinama.
Dulje razdoblje visokih kamatnih stopa znači skuplje kredite, opreznije investicije i sporiji gospodarski rast.
Istodobno, kompanije moraju planirati poslovanje u uvjetima neizvjesnih cijena energije i povećanih geopolitičkih rizika.
To posebno pogađa sektore s visokim energetskim troškovima, ali i potrošački orijentirane djelatnosti koje ovise o raspoloživom dohotku građana.
Tržišta čekaju odgovor na jedno pitanje
Posljednjih godinu dana glavna tema bila je kada će središnje banke početi smanjivati kamatne stope.
Danas se sve češće postavlja drugačije pitanje.
Što ako do smanjenja ne dođe tako brzo kako se očekivalo?
Kamatne stope u Britaniji postale su simbol šireg problema s kojim se suočavaju razvijena gospodarstva – kako kontrolirati inflaciju bez gušenja gospodarskog rasta.
Dok god energija ostaje izvor nestabilnosti, odgovor na to pitanje neće biti jednostavan.
A upravo zato investitori, poduzetnici i financijska tržišta s posebnom pozornošću prate svaki potez Bank of England.
