Četvrtak, 30 svibnja, 2024
spot_img

Zadnje objave

Možda vam se sviđa

Kriza distribucijskih lanaca veća je nego u pandemiji

Sjećate li se ožujka 2020. kada je krenulo zatvaranje radi globalne pandemije? Osim velike zdravstvene krize, svijet je tada po prvi puta u ovom stoljeću poharao još jedan tektonski poremećaj – poremećaj dobavnih lanaca.
Kod mnogih globalnih i značajno kompliciranijih poslovnih procesa, niti dobavni lanci, a ni troškovi prijevoza, nisu se oporavili od pandemijskog šoka. Na to je kao ulje na vatru došao rat u Ukrajini koji prijeti poremetiti cijele industrije i globalne opskrbne lance koji se oslanjaju na sirovine, logistiku, naftu i transport.

Jesmo li nešto naučili od ne tako davnih poremećaja u dobavnim lancima uzrokovanih pandemijom? Lokalizacija nasuprot globalizaciji trend je kojemu je pandemija dala zamašnjak, a za Hrvatsku i te kako prilika na lokalnoj i EU razini u mnogim industrijama – od prehrambene do proizvodnje baterija. Održivost je koncept o kojem se sve više priča, a mnogi možda ne znaju da održivost ne podrazumijeva “samo” uzimanje okolišnih, društvenih i upravljačkih čimbenika u obzir. Održivost u svojoj suštini je mehanizam boljeg upravljanja rizicima, jedan od kojih uključuje i poremećaje u dobavnim lancima.
Sada sa nalazimo u krizi dobavnih lanaca, ujedno i energetskoj krizi, koji nisu nastali samo kao posljedica rata u Ukrajini. Kriza dobavnih lanaca traje od početka pandemije, a cijene plina, nafte i ostalih energenata počele su značajno rasti već prošlo ljeto, prvenstveno kao odgovor na povećanu potražnju bržeg gospodarskog rasta, smanjenu ponudu i iscrpljene zalihe.

Distribucijski kanali ilustracija
Distribucijski kanali ilustracija

Je li moguće da je tu najveću europsku ranjivost i ovisnost o uvozu ruskog plina Putin iskoristio kao preduvjet za napad na Ukrajinu? Ili su osim klasičnog nerazmjera između ponude i potražnje u cijenu plina već bila uključena i očekivanja tržišta o geopolitičkim nestabilnostima situacije u Ukrajini.
Hipoteza o učinkovitom tržištu kaže da se sve informacije – i one dostupne i one nedostupne javnosti – u potpunosti obračunavaju u tekućim cijenama, te da ne postoji vrsta informacija koja investitoru može dati prednost na tržištu.
Taj geopolitički rizik mogućeg rata u Ukrajini i nije bio toliko težak za predvidjeti, jer Rusija je gomilala svoje trupe na granici s Ukrajinom mjesecima prije invazije. Gledajući unazad, svi ti geopolitički rizici značajno su bili podcijenjeni od strane EU i SAD, ali ne i od sudionika tržišta.
Gdje smo sada? Kriza dobavnih lanaca je sada značajno veća nego što smo imali na početku pandemije. Ta kriza najveća je u proizvodima gdje Rusija i Ukrajina zajedno predstavljaju velike globalne i europske dobavljače.
Radi se prvenstveno o sirovinama i energentima. Jer osim krize dobavnih lanaca, imamo i energetsku krizu, za koju se ne očekuje da će se riješiti u ovoj godini il bliskoj budućnosti. Naročito veliki je problem ovisnost EU o uvozu energenata iz Rusije iz koje se uvozi 40 posto zajedničkih potreba za plinom, 27 posto nafte i 46 posto ugljena. Cijene nafte i plina najvjerojatnije će još narasti, a njihovo smanjenje nije izgledno u ovoj godini.
Svi ti negativni efekti već su prisutni u našem, EU i globalnim tržištima svijeta. Smanjena perspektiva ekonomskog rasta i niska inflacija (stagflacija) je ovdje. Nema djelatnosti i ulagača koji krizu neće osjetiti, ali pojedine industrije bit će značajnije pogođene, posebice autoindustrija, metalurgija i poljoprivreda.

Svijet je reagirao sankcijama Rusiji, a što one znače za Rusiju, a što za globalno gospodarstvo? Dun & Bradstreet predviđa da je veliki broj globalnih tvrtki ovisi o ruskim dobavljačima, direktno njih 14.745, a indirektno 7,6 milijuna firmi. Sve one firme koje nisu na vrijeme pronašle alternativne dobavljače, riskiraju teškoće u poslovanju što posljedično može značiti i val stečaja poduzeća izvan Rusije.
Sasvim izvjesno, i neke hrvatske firme naći će se u financijskim teškoćama, naročito one iz automobilskog sektora i metalurgije, ali i drugih.
Rat u Ukrajni je i test za kompanije koliko stvarno ili samo deklarativno integriraju ESG čimbenike u svoje poslovanje. Svjedočimo odlasku mnogih globalnih kompanija iz Rusije, ali i propadanju ruskih izvan nje.

izvor: Mirna Marović / poslovni.hr

Prijavite se na naš Newsletter

Popularno