Vijest da je relativno nepoznata kompanija iz Srbije ponudila dvije milijarde eura za ruski udio u NIS-u odmah je izazvala nevjericu na regionalnom tržištu energije.
Još više pažnje privuklo je ime čovjeka koji stoji iza ponude — Ranko Mimović.
Prema pisanju Reutersa, Mimović je preko kompanije KFT Senator Treasury G.T.7 Two LLC ponudio kupnju 56,1 posto vlasništva koje u NIS-u drže ruski Gazprom Neft i Gazprom.
Sama vrijednost ponude odmah je otvorila ključno pitanje: tko je zapravo Ranko Mimović i odakle dolazi kapital za transakciju takve veličine?
Ranko Mimović NIS priču pretvara u regionalnu misteriju
Podaci koje je objavio Forbes Srbija pokazuju da je Mimović povezan s najmanje devet tvrtki registriranih u Srbiji.
Među njima su:
- KFT Treasury G.T.7
- KFT Treasury G.T.7 Jedan
- KFT Treasury G.T.7 Dva
- FIA Energy
- FIA Aqua
- FIA Electricity
- FIA Oil
- RM Capital
- Eko voćar produkt
Većina tih kompanija danas više ne posluje ili nema aktivno poslovanje.
Posebno je zanimljivo da su kompanije s nazivom KFT Senator Treasury registrirane za “ostale financijske usluge”, a ne za energetiku ili velike industrijske investicije.
Sve tri bile su registrirane na istoj adresi u Subotica.
Kapital prijavljen u registrima izaziva dodatna pitanja
Najviše pažnje izaziva struktura kapitala prijavljena u službenim dokumentima.
Prema podacima iz registara, originalna kompanija KFT Senator Treasury imala je prijavljen kapital od čak 207 milijardi dinara.
Dio tog nenovčanog kapitala činile su:
- dionice bugarske kompanije MTB Evrokapital
- njemačke obvezniceObveznica (engl. bond), ili zadužnica (obligacija), dužni... iz 1924.
- kineske obveznice izdane 1953.
- certifikat UBS-a iz 1966. povezan s pravom raspolaganja nad 15 tona zlata
Upravo posljednji element posebno je privukao pažnju javnosti i financijskih analitičara.
Takve strukture kapitala iznimno su neuobičajene za kompanije koje praktički nemaju vidljivo operativno poslovanje niti objavljene financijske izvještaje.
Dodatnu sumnju izaziva činjenica da su i osnovna kompanija i njezini nasljednici za više godina podnosili izjave o neaktivnosti, tvrdeći da nisu imali poslovnih događaja niti evidentiranu imovinu i obveze u poslovnim knjigama.
Blokirani računi i oduzet PIB
Jedna od kompanija povezanih s Mimovićem — KFT Senator Treasury Jedan — privremeno je ostala bez poreznog identifikacijskog broja.
Druga, KFT Senator Treasury Dva, koja je prema Reutersu formalno poslala ponudu za NIS, trenutno ima blokiran račun zbog duga od nešto više od 9.500 dinara.
Podaci Narodna banka Srbije pokazuju da je kompanija i ranije povremeno ulazila u kratkotrajne blokade.
To stvara ozbiljan kontrast između prijavljenog kapitala vrijednog milijarde eura i operativnog statusa kompanije.
U pozadini je puno veća geopolitička igra
Cijela priča ne može se odvojiti od političkog i geopolitičkog konteksta.
NIS je pod američkim sankcijama zbog ruskog vlasništva, a OFAC zahtijeva izlazak ruskih vlasnika iz kompanije.
Rok za završetak procesa prodaje istječe 22. svibnja.
Istovremeno mađarski MOL Group već pregovara o kupnji ruskog udjela u NIS-u. Prema ranijim izjavama srbijanskog predsjednika Aleksandar Vučić, MOL je bio spreman platiti oko milijardu eura za većinski paket kompanije.
U tom kontekstu ponuda od dvije milijarde eura djeluje još neobičnije.
Posebno zato što je Gazprom Neft Reutersu izravno poručio da aktivno priprema prodaju udjela MOL-u i da ne vodi druge pregovore.
To je u suprotnosti s Mimovićevom tvrdnjom da je njegova ponuda “načelno prihvaćena”.
Više od obične akvizicijske priče
Cijeli slučaj danas izgleda mnogo više od obične akvizicijske priče.
Radi se o spoju energetike, geopolitike, sankcija, financijskih konstrukcija i pitanja stvarne vjerodostojnosti kapitala.
U trenutku kada Srbija pokušava pronaći rješenje za budućnost NIS-a pod pritiskom američkih sankcija i ruskog vlasništva, pojava misteriozne kompanije s milijardama eura prijavljenog kapitala otvara niz novih pitanja.
Tko stvarno stoji iza ponude? Koliko je prijavljeni kapital operativno upotrebljiv? I je li riječ o ozbiljnom pokušaju preuzimanja ili potezu koji ima mnogo širu političku i pregovaračku pozadinu?
