Središnje banke diljem svijeta suočavaju se s iznimno složenim izborom. Rast cijena energije, potaknut ratom na Bliskom istoku, ponovno otvara pitanje kako reagirati na inflatorne pritiske bez gušenja gospodarskog rasta.
Glavna izvršna direktorica MMF-a Kristalina Georgieva upozorava da bi monetarne vlasti trebale biti spremne na pooštravanje politike ako se energetski šokovi nastave, ali uz naglašeni oprez.
Oprez umjesto automatizma u podizanju kamata
Georgieva smatra da središnje banke ne bi smjele automatski reagirati podizanjem kamatnih stopa na prvi znak inflacijeInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre.... Umjesto toga, naglasak stavlja na pažljivo praćenje stvarnih ekonomskih kretanja.
Prema njezinu stavu, prerano i nepotrebno pooštravanje monetarne politike može imati negativne posljedice. Takav potez mogao bi usporiti gospodarsku aktivnost i dodatno oslabiti potražnju.
Rizik prelijevanja krize na potražnju
Jedan od ključnih rizika leži u mogućem prijelazu šoka s ponude na potražnju. Ako se monetarna politika previše stegne, pad potražnje mogao bi dodatno pogoršati gospodarske uvjete.
Georgieva upozorava da bi u takvom scenariju početni poremećaj u opskrbi mogao prerasti u širi ekonomski problem.
Rat i energija kao ključni faktori inflacije
Sukob na Bliskom istoku, započet krajem veljače, već je značajno utjecao na globalna tržišta. Poremećaji u pomorskom prometu i ograničenja opskrbe doveli su do rasta cijena nafte od oko 50 posto.
MMF procjenjuje da će posljedice uključivati više cijene i sporiji gospodarski rast, pri čemu će ključnu ulogu imati trajanje sukoba i razina štete.
Kratkoročna inflacija, stabilna dugoročna očekivanja
Unatoč očekivanom ubrzanju inflacije u kratkom roku, dugoročna inflacijska očekivanja zasad ostaju stabilna. Prema MMF-u, upravo je ta stabilnost ključna za očuvanje povjerenja tržišta.
Takav razvoj situacije daje središnjim bankama određeni prostor za oprezniji pristup.
Fiskalna i monetarna politika moraju biti usklađene
MMF istodobno radi s vladama na oblikovanju ciljanih fiskalnih mjera koje bi ublažile posljedice krize. No pritom upozorava na važnost koordinacije između fiskalne i monetarne politike.
Prekomjerni fiskalni poticaji financirani zaduživanjem mogli bi dodatno povećati inflacijske pritiske i otežati posao središnjim bankama.
Georgieva slikovito upozorava da bi takav pristup bio poput vožnje s jednom nogom na gasu, a drugom na kočnici – strategija koja dugoročno nije održiva.
Tanka linija između stabilnosti i rasta
Globalna ekonomija ponovno ulazi u fazu osjetljive ravnoteže. Središnje banke moraju istodobno kontrolirati inflaciju i očuvati gospodarski rast.
U takvom okruženju, ključ uspjeha neće biti brzina reakcije, već preciznost odluka. Preuranjeni potezi mogli bi imati jednako negativne posljedice kao i zakašnjela reakcija.
Upravo zato MMF šalje jasnu poruku: u vremenu energetske nestabilnosti, monetarna politika mora biti promišljena, a ne impulzivna.
