Europska unija u prvih je pet mjeseci ove godine ostvarila trgovinski višak od 19,4 milijarde eura u razmjeni poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. To je milijardu eura više nego godinu ranije. Istodobno su pali i izvoz i uvoz.
Najnovije izvješće Europske komisije pokazuje da europski prehrambeni sektor i dalje zadržava snažnu poziciju na globalnom tržištu. Niže cijene pojedinih proizvoda ipak su smanjile ukupnu vrijednost trgovine.
Za Bosnu i Hercegovinu takvi podaci imaju dodatnu težinu. Dok EU ostvaruje višak u trgovini hranom, BiH ostaje neto uvoznik prehrambenih proizvoda i znatno je osjetljivija na promjene cijena na međunarodnom tržištu.
Trgovinski višak EU raste unatoč padu izvoza i uvoza
Od siječnja do kraja svibnja izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz EU dosegnuo je 96,9 milijardi eura, što je tri posto manje nego godinu ranije. Istodobno je uvoz pao pet posto, na 77,5 milijardi eura. Budući da je uvoz smanjen više od izvoza, trgovinski višak EU povećan je na 19,4 milijarde eura.
Samo u svibnju izvoz je iznosio 19,3 milijarde eura, četiri posto manje nego u istom mjesecu prošle godine, dok je uvoz pao na 15,4 milijarde eura, što predstavlja godišnji pad od deset posto.
Kakao, svinjetina i maslinovo ulje povukli izvoz prema dolje
Pad izvoza ponajviše je posljedica niže vrijednosti proizvoda od kakaa, svinjetine i maslinovog ulja. Kod maslinovog ulja smanjena je i izvezena količina, što pokazuje da nije riječ samo o promjenama cijena nego i o slabijem obujmu trgovine.
Najveće izvozno tržište i dalje je Ujedinjeno Kraljevstvo. Vrijednost izvoza na tom tržištu smanjena je za 782 milijuna eura. Izvoz u Egipat porastao je 36 posto zahvaljujući većoj prodaji pšenice. U Ukrajinu je povećan 11 posto, ponajviše zbog većeg izvoza žestokih alkoholnih pića.
Na uvoznoj strani najveći rast zabilježen je kod proizvoda iz Argentine, ponajviše zahvaljujući većem uvozu suncokretovih sjemenki.
Što to znači za Bosnu i Hercegovinu?
Za razliku od Europske unije, Bosna i Hercegovina nema trgovinski višak u prehrambeno-poljoprivrednom sektoru. Naprotiv, zemlja je dugoročno neto uvoznik hrane, zbog čega je znatno izloženija promjenama cijena na svjetskom tržištu.
To znači da poremećaji u proizvodnji ili trgovini ključnim proizvodima poput žitarica, kakaa, kave ili biljnih ulja vrlo brzo mogu utjecati i na cijene koje plaćaju potrošači u BiH.
Zato rezultati europske trgovine nisu važni samo za države članice EU. Važni su i za zemlje poput Bosne i Hercegovine, koje velik dio prehrambenih potreba podmiruju iz uvoza.
Trgovinski višak EU potvrđuje otpornost prehrambenog sektora
Europska komisija ocjenjuje da je sektor u prvih pet mjeseci pokazao otpornost i sposobnost prilagodbe promjenjivim tržišnim uvjetima. Unatoč nižoj vrijednosti trgovine, europski proizvođači zadržali su snažnu poziciju na svjetskom tržištu.
Rast koji je ostvario trgovinski višak EU pokazuje da europska prehrambena industrija i dalje ostaje konkurentna na globalnom tržištu. Istodobno, za zemlje poput Bosne i Hercegovine to je podsjetnik koliko su jačanje domaće proizvodnje i smanjenje ovisnosti o uvozu važni za dugoročnu prehrambenu i gospodarsku stabilnost.
