Požari više ne spaljuju samo šume. Sve češće brišu milijarde eura iz europskog gospodarstva. Europa još nije dosegnula vrhunac ovogodišnje požarne sezone, a troškovi obnove već su premašili prosječne godišnje štete koje su šumski požari posljednjih godina uzrokovali u cijeloj Europskoj uniji.
Kako piše Financial Times, gotovo 500.000 hektara izgorjelo je tijekom prva dva mjeseca europske požarne sezone. Samo troškovi obnove u pet najteže pogođenih zemalja europodručja procjenjuju se na oko 3,1 milijardu eura. Time je već premašen prosječni godišnji trošak šumskih požara za cijelu Europsku uniju, koji Europska komisija procjenjuje na oko 2,5 milijardi eura.
Stvarna šteta bit će višestruko veća
Brojka od 3,1 milijardu eura ne uključuje najveći dio gospodarske štete. U nju ulaze uglavnom troškovi sanacije opožarenih područja, pošumljavanja i obnove zemljišta.
Uništene kuće, poslovni objekti, vozila i poljoprivredne kulture tek će biti dio konačnog računa. Isto vrijedi i za prekide proizvodnje, pad turističkog prometa, više premije osiguranja te zdravstvene posljedice onečišćenja zraka i ekstremnih temperatura.
Drugim riječima, račun koji Europa danas vidi tek je dio ukupne gospodarske štete.
Požari su zaustavili i dio francuske industrije
Požari nisu pogodili samo šume i turistička odredišta. Zaustavili su i dio francuske industrije.
Među najteže pogođenim područjima nalazi se Gironde, regija poznata po vinogradima Bordeauxa, ali i kao jedno od važnijih europskih središta obrambene i zrakoplovne industrije.
Zbog požara kompanije poput Safrana, Dassault Aviationa, ArianeGroupa i Airbus Atlantica morale su privremeno obustaviti dio aktivnosti i evakuirati zaposlenike.
Prema podacima lokalne gospodarske komore, požarima je izravno pogođeno oko 40.000 poduzeća. Oko 19.500 kompanija privremeno je zatvoreno, dok je između 120.000 i 150.000 zaposlenih uključeno u državno subvencionirani skraćeni rad.
Posljedice osjećaju i vinogradari u Bordeauxu, uzgajivači kamenica u zaljevu Arcachon te turistički sektor, koji čini oko sedam posto gospodarstva tog departmana.
Velike gubitke bilježi i poljoprivreda
Španjolska je među državama koje su pretrpjele najveće štete u poljoprivredi.
Požari su se približili Madridu te zahvatili kuće, poslovne objekte i poljoprivredna gospodarstva. Udruženje malih poljoprivrednika i stočara procjenjuje da je izgorjelo najmanje 18.500 hektara korisnog zemljišta, uglavnom pašnjaka.
Konačna šteta ovisit će o gubicima stoke, višegodišnjih nasada i prihodima koji će izostati tijekom idućih sezona. Iako takvi gubici možda neće bitno promijeniti nacionalni BDP, za lokalne zajednice predstavljaju višegodišnji gospodarski udar.
Suša pogađa promet i energetiku
Posljedice ekstremnog ljeta ne osjećaju se samo na opožarenim područjima.
Europa je desetljećima strahovala od nestašice plina. Ovoga ljeta pokazalo se da problem može postati i obična voda.
Niski vodostaji Rajne otežavaju prijevoz sirovina i industrijskih proizvoda, dok rekordno nizak vodostaj Dunava ugrožava proizvodnju električne energije.
Mađarska nuklearna elektrana Pakš, koja proizvodi oko polovice električne energije u zemlji, bila je prisiljena gotovo u potpunosti obustaviti proizvodnju zbog nedostatka vode za hlađenje reaktora. U Rumunjskoj je privremeno isključen jedan od dvaju reaktora nuklearne elektrane Cernavodă.
Takvi poremećaji povećavaju troškove energije, transporta i industrijske proizvodnje te dodatno opterećuju europsko gospodarstvo.
Obnova povećava BDP, ali ne stvara novo bogatstvo
Paradoks prirodnih katastrofa jest da obnova često povećava gospodarsku aktivnost. Građevinske tvrtke dobivaju nove poslove, rastu državna ulaganja, a osiguravatelji isplaćuju odštete.
No gospodarstvo pritom nije bogatije. Ono samo nadoknađuje ono što je već izgubilo.
Ekonomisti zato upozoravaju da statistika može pokazivati gospodarski rast, iako društvo istodobno postaje siromašnije zbog izgubljenog kapitala, prirodnih resursa i budućih prihoda.
Posljedice osjećaju i zemlje regije
Dok se najveće gospodarske štete trenutačno bilježe u Francuskoj, Španjolskoj i Portugalu, ni zemlje jugoistočne Europe nisu pošteđene posljedica ekstremnih vrućina i požara.
U Bosni i Hercegovini od početka godine raste broj požara na otvorenom. Prema podacima vlasti Hercegovačko-neretvanske županije, zabilježeno je gotovo 900 požara, od čega se oko 400 dogodilo u posljednjih 40 dana. Visoke temperature, dugotrajna suša i nepristupačan teren dodatno otežavaju gašenje.
Iako službena procjena ukupne materijalne štete za Bosnu i Hercegovinu još nije objavljena, već sada je jasno da će troškovi gašenja požara, sanacije opožarenih područja i obnove biti znatno veći nego prethodnih godina.
Požari su ovog ljeta pogodili i Hrvatsku. Najveći je zabilježen na Korčuli, gdje je izgorjelo oko 900 hektara, dok je na Hvaru vatra zahvatila više od 200 hektara borove šume, makije, vinograda i drugih poljoprivrednih površina. U najvećim požarima ove sezone izgorjelo je više od 1.100 hektara, no objedinjena procjena ukupne materijalne štete još nije objavljena.
Klimatski račun postaje sve skuplji
Ovogodišnje ljeto pokazuje da klimatske promjene više nisu samo okolišni problem. One sve snažnije utječu na energetiku, promet, poljoprivredu, industriju, turizam i javne financije.
Nekada su se požari smatrali sezonskim problemom vatrogasaca. Danas postaju problem ministara financija, energetskih kompanija, osiguravatelja, poduzetnika i industrije.
Trošak se više ne mjeri samo izgorjelim hektarima. Mjeri se skupljom energijom, prekidima proizvodnje, izgubljenim turističkim prihodima, višim premijama osiguranja i milijardama eura koje države moraju izdvojiti za obnovu. Upravo zato požari više nisu samo ekološka tema – postali su jedno od najvažnijih gospodarskih pitanja Europe.
