Poslodavci oprez: hibridni rad slabi lojalnost

14
hibridni rad
Hibridni rad - ilustracija; izvor: cna

Prava konkurencija za Netflix, prema njegovom direktoru Reedu Hastingsu, nisu TV kuće ni druge streaming platforme – prava konkurencija je san. “Dobijete seriju ili film koji jedva čekate pogledati”, rekao je prije pet godina, “i završite budni do kasno u noć, dakle, natječemo se protiv sna” – piše Financial Times. Kako hibrdini rad, miks uredskog rada i rada na daljinu, čini se, postaje budućnost, može li se desiti da će se i poslodavci suočiti sa sličnom bitkom? Natjecanje za lojalnost radnika možda se neće voditi za konkurentskim poduzećima, nego sa prijateljima i obiteljima radnika. Nakon višegodišnje retorike oko toga da je potrebno da uposlenici imaju “strast” za rad, saznanje da uposlenici sada mare mnogo manje, moglo bi biti šokantno za poslodavce.

Hibridni rad može smanjiti lojalnost organizaciji

U pred-pandemijska vremena, mogućnost fleksibilnog rada je povećavala lojalnost uposlenika, budući da je to bila “privilegija za odabrane”, kaže Alan Felstead, autor nove knjige Remote Working. Kako hibridni rad (miks uredskog i rada na daljinu) postaje normalan, takva lojalnost bi mogla iščeznuti. Rad bi mogao postati više “transakcijski”, a manje društveni, a sve u ime povećanja efikasnosti. Pojam i fenomen great resignation, koji označava veliki broj otkaza i fluktuacija u različitim sektorima u čitavom svijetu, mogao bi postati budućnost rada. Ako uposlenici provode manje vremena zajedno, njihove međusobne veze slabe, kao i lojalnost poslodavcu. U međuvremenu, veze sa obitelji i prijateljima jačaju. U ovoj promjeni, rad jednostavno postaje manje važan.

Članci i objave o šefovima koji izrabljuju uposlenike pojačavaju kod nekih ljudi uvjerenje da se trebaju “osloboditi posla”. Na platformi Reddit pojavila se “anti-radna” zajednica koja ima 1.7 milijuna članova.

Druga strana medalje

Međutim, kako upozorava Alan Felstead, rad pojedincu, osim mogućnosti da zaradi plaću, omogućava i širok spektar durgih benefita. Neke od njih su mogućnost struktuiranje dana, priliku za interekaciju s drugim ljudima van obitelji, i sredstvo za izgradnju identiteta van doma. Ipak, sve treba biti umjereno. Istraživanje univerziteta Cambridge i Salford kaže da prelazak iz stanja nezaposlenosti u zaposlenost, smanjuje rizik nastanka mentalnih bolesti za 30%. Ovo vrijedi samo ako radno vrijeme traje normalnih 8 sati rada. Istraživanje nije pronašlo dokaze da rad više od 8 sati pozitivno utječe na kvalitetu života.

U knjizi Out of office autori tvrde da će rad uvijek biti važan dio našeg života. Međutim, treba prestati biti primarni faktor organizacije našeg života: prestati biti primarni izvor prijateljstva, osobne vrijednosti ili zajednice.

Razdoblje prilagodbe

Neki poslodavci će ignorirati takve promjene i prisiliti osoblje da se vrati natrag u urede. Ohrabreni stanjem na tržištu rada, uposlenici onda mogu dati otkaz. Izvješće kompanije Microsoft pokazuje da bi više nego pola uredskih radnika u Ujedinjenom Kraljevstvu moglo dati otkaz ako ih se prisili na povratak u urede puno radno vrijeme.

Neki će se poslodavci prilagoditi, na način da će se fokusirati na nova upošljavanja, kao i na prilagođavanje ambicijama uposlenika. Mogu pokušati stvoriti društvene i emocionalne veze koje ne ovise o boravku u uredu. Jedna organizacije je, npr. kreirala internu aplikaciju koja spaja uposlenike sa sličnim osobnim interesima. Drugi primjer je unajmljvanje profesionalaca koji rade na mentoringu i razvoju karijere sa uposlenicima koji rade na daljinu.

U svakom slučaju, pandemija je utjecala na tržište rada i postavila nove izazove pred poslodavce i uposlenike.

Prijavite se na naš Newsletter